Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović je, po dolasku inspektora Glavne uprave za zdravlje i bezbjednost EU /FVO/, počeo “sa medijskom kampanjom fakturisanja odgovornosti entitetima i kantonima za sasvim izvjesno negativno mišljenje i nove packe koje će inspektori EU udijeliti ministru i njegovim najbližim saradnicima, prvenstveno iz Kancelarije za veterinarstvo BiH”, piše “Večernji list”, izdanje za BiH.
List navodi da, s obzirom da je Kancelarija za veterinarstvo, koja je krovna institucija za hranu životinjskog porijekla, “postala pravno nasilje pod palicom Šarovića” pri donošenju takozvanog higijenskog paketa 2012. godine, u četiri godine nije postigla gotovo nikakve rezultate u sprovođenju higijenskog paketa.
U tekstu se dodaje da Šarović nije sproveo ni akcioni plan za rješavanje preporuka dobijenih nakon revizije izvršene od FVO iz 2014. godine, koji je sam pripremio i predložio institucijama EU, te da po dobro isprobanom receptu, a poznat kao “najbolji ministar bez ikakvog rezultata”, nastoji da uvjeri privrednike iz mljekarskog sektora i javnost, “da je jedini razlog izvjesne negativne ocjene neusvajanje inače genijalnih zakonskih rješenja u okviru novih zakona o hrani i veterinarstvu, čiju je izradu sam usmjeravao”.
Te zakone su dosad negativno ocijenile strukovne organizacije, kao što su veterinarske komore. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske je, odgovarajući na Šarovićeve javne prozivke, nedavno odgovorilo da zakoni nisu usaglašeni, a više kantona izrazilo je zabrinutost za funkcionisanje cjelokupnog sistema ako kojim slučajem pod političkim pritiskom budu usvojeni.
]Navodi se i da je vrlo značajno da je Međuresorna radna grupa, koju je Šarović formirao bez predstavnika kantona i bez ijednog Hrvata, umjesto izmjena Zakona o hrani i Zakona o veterinarstvu, na šta ju je zaključkom obavezao Savjet ministara, pripremila nacrte potpuno novih zakona. “Večernji list” ističe da se u pozadini ponuđenih rješenja, kao i obično, kriju lični interesi i ambicije Šarovića i nekolicine njegovih saradnika i pomagača, čiji je cilj da ministar spoljne trgovine postane ključna osoba za bezbjednost hrane i hrane za životinje, zdravlje i dobrobit životinja u BiH.
Tako, na primjer, prema novim rješenjima, propise o hrani više ne bi pripremala Agencija za bezbjednost hrane BiH sa sjedištem u Mostaru, koja je za te poslove osnovana i specijalizovana, niti bi isti bili podložni odobravanju Upravnog odbora Agencije i donošenju na sjednicama Savjeta ministara BiH, nego bi ih donosio ministar spoljne trgovine lično, a u pojedinim propisanim slučajevima za to bi bilo potrebno mišljenje entitetskih ministarstava, tvrdi “Večernji list”.
