Nagrade se dodjeljuju jednom godišnje na svečanosti koji se održava u pravilu 10. decembra
Ovih dana obznanjuju se imena dobitnika Nobelove nagrade u raznim kategorijama.
Nobelove nagrade dodjeljuju se svake godine pojedincima ili grupama čiji su uspjesi izuzetni. To uključuje izvanredna istraživanja, nove tehnike i tehnologije ili veliki doprinos društvu.
Nobelova nagrada nosi ime po Alfredu Nobelu, švedskom industrijalcu i izumitelju dinamita. On je 27. novembra 1895. u švedsko–norveškom klubu u Parizu obznanio ideju o osnivanju fonda iz kojeg bi se dodjeljivala nagrade najzaslužnijima.
Nobel je, inače, poznat po tome što je izumio dinamit. No, bio je zaprepašten i šokiran načinom na koji je svijet upotrebljavao njegov izum. Zbog toga je i požalio zbog svog izuma.
U toj činjenici leži razlog njegove odluke da se nagrade dodjeljuju onima koji svojim sposobnostima najviše doprinose čovječanstvu.
Prva svečanost dodjele Nobelovih nagrada za književnost, fiziku, hemiju i medicinu je održana na Kraljevskoj glazbenoj Akademiji u Stockholmu, 1901. godine. Od 1902. godine nagrade formalno dodjeljuje kralj Švedske.
Nagrada za mir se dodjeljuje u Oslu jer su početkom 20. stoljeća, kada je dodjeljivanje započelo, te dvije države bile unutar jedne države, Kraljevine Švedske.
Nagrade se dodjeljuju jednom godišnje na svečanosti koji se održava u pravilu 10. decembra – dana kada je preminuo Alfred Nobel. No, imena dobitnika (laureata) nagrada se u pravilu objavljuju već u oktobru. Dužnost objave imaju različite ustanove povezane sa Švedskom Akademijom.
Od 1969. godine dodjeljuje se i Nobelova nagrada za ekonomiju. Nagrade nisu dodijeljene jedino za vrijeme Drugoga svjetskog rata (od 1940. do 1942.)
Po svojoj prirodi, Nobelova je nagrada finansijski utemeljena. Iznos je nešto veći od miliona eura. Ideja koja je opravdavala dodjelu nagrade bila je u smislu da se s dobivenim finansijskim sredstvima nastave istraživanja i razvoj.