Agencija Moody's podigla je u petak rejting Hrvatske za dvije razine, na ‘Baa2’, uvrstivši ga u investicijsku kategoriju, uz stabilne izglede, zbog formalnog završetka postupka ulaska u eurozonu
Vijeće EU-a za financijske i gospodarske poslove usvojilo je 12. srpnja završne pravne akte, bilježi agencija, poboljšavši nakon analize ocjenu dužničkih papira Hrvatske s ‘Ba1’ na ‘Baa2’.
Rejting ‘Baa2’ spada u investicijsku kategoriju i označava umjereni kreditni rizik, a ‘Ba1’ u špekulativnu kategoriju, uz ocjenu o značajnom kreditnom riziku.
“Hrvatska će usvojiti euro kao domaću valutu 1. siječnja 2023. i time eliminirati devizne rizike za vladin javni dug, velikim dijelom denominiran u eurima, i smanjiti rizik po likvidnost državnih financija”, ističe Moody's.
Usvajanje eura u prvom će redu svesti udio javnog duga u domaćoj valuti sa sadašnjih više od 70 posto gotovo na nulu, budući da je dug gotovo u cijelosti denominiran u eurima.
To će pak u velikoj mjeri pozitivno utjecati na Moody'sovu ocjenu vladine fiskalne snage, naglašava agencija.
Sposobnost hrvatskih institucija da zaključe rigorozan postupak usvajanja u planiranom roku podupire i Moody'sovu ocjenu o snazi hrvatskih institucija i sustava upravljanja, dodaju.
Integrirano gospodarstvo
Hrvatsko gospodarstvo već je u velikoj mjeri integrirano u eurozonu, ali usvajanje eura ipak će imati dodatne pozitivne efekte jer će na srednji i dulji rok smanjiti transakcijske troškove i eliminirati preostale tečajne rizike u transakcijama između Hrvatske i eurozone, ističe Moody's.
To će vjerojatno dodatno potaknuti ekonomsku integraciju i izravna strana ulaganja, podupirući dugoročni potencijal rasta, dodaju.
Usvajanje eura smanjit će i devizne rizike za bankovni sektor i pozitivno utjecati na Moody'sovu ocjenu vladine likvidnosti i vanjskih rizika.
“Kao članica eurozone, Hrvatska će u budućim krizama moći koristiti potencijalne programe potpore Europske središnje banke (ECB) (…), a članstvo u Europskom mehanizmu stabilnosti poduprijet će i sposobnost vlade da se financira u slučaju krize”.
Rizik recesije u eurozoni
Stabilni izgledi odražavaju kontinuirano snažan ekonomski i fiskalni oporavak Hrvatske od početnog pandemijskog šoka s jedne i rizike za makroekonomsko i geopolitičko okruženje u Europi u idućih godinu do godinu i pol dana s druge strane.
Agencija prognozira snažan rast hrvatskog gospodarstva i u ovoj godini, po stopi od tri posto, i kontinuirani, ali blaži pad duga. Turizam bi pak mogao postići bolji rezultat no što agencija očekuje u osnovnom scenariju za ovu godinu.
Moody's istodobno upozorava na “naglašene” rizike po ekonomske i fiskalne izglede Hrvatske koji proizlaze iz pogoršanja makroekonomskog okruženja u Europi.
“Ti rizici povezani s naglim jačanjem inflacije i strahovanjima za opskrbu energijom u nekoliko zemalja EU-a velikim su dijelom povezani i s geopolitičkim rizicima i pojačanom neizvjesnošću koja proizlazi iz ruske invazije na Ukrajinu i kontinuiranog vojnog sukoba.”
“Iako su izravni rizici potencijalnog šoka u opskrbi energijom za Hrvatsku ograničeni, u nepovoljnom scenariju eurozona bi mogla ući u recesiju u idućih godinu do godinu i pol dana, što bi imalo značajne negativne implikacije i za ekonomske i fiskalne izglede Hrvatske”.
Protuteža su oporavku i “izazovi specifični (za Hrvatsku) koji uključuju efikasno povlačenje fondova EU-a i nepovoljni demografski trendovi”, ističe Moody's.
Snažan rast, manji dug
Agencija napominje da bi mogla ponovo podići rejting Hrvatske bude li gospodarstvo i dalje snažno raslo i sačuvalo potencijal snažnog rasta i ako se javni dug nastavi smanjivati u idućim godinama, što bi poduprla efikasna ulaganja i reforme povezane s programom Next Generation EU.
Rejting bi pak mogao biti smanjen bude li potencijal rasta naglo pogoršan u odnosu na Moody'sova očekivanja, što bi vjerojatno bilo povezano s opetovanim pandemijskim komplikacijama za turizam ili s prelijevanjem ekonomskih i političkih posljedica ruske invazije na Ukrajinu.
Neefikasna ulaganja i reforme negativno bi utjecale i na ocjenu potencijala rasta i snage hrvatskih institucija i sustava upravljanja, ističu.
Hina
