Hrvatska ima veću i konkurentniju ekonomiju od Srbije i snažnije institucije zahvaljujući ulasku u Evropsku uniju, konstatuje agencija Moody's u komparativnoj analizi, predviđajući ujedno da će srbijanska ekonomija u predstojećim godinama biti potaknuta strukturnim reformama i snažnim okretanjem izvozu.
Moody's je državnim obveznicama Hrvatske dodijelio ocjenu Ba2, uz stabilnu prognozu, dok je ona srbijanskih državnih obveznica niža za jedan nivo i iznosi Ba3, takođe uz stabilnu prognozu. Time agencija ulagačima signalizira da kupovina obveznica dviju zemalja ima karakter špekulacija i da ne ulazi u kategoriju investicija.
U komparativnoj analizi “Vlade Hrvatske i Srbije – razvijenija ekonomija i institucije u Hrvatskoj opravdavaju snažniji kreditni profil” agencija ističe veću konkurentnost hrvatske ekonomije i podršku članstva u EU reformi hrvatskih institucija.
“Hrvatska ekonomija je približno za trećinu veća od srpske a članstvo u Evropskoj uniji potaknulo je sveobuhvatnu reformu institucija”, konstuje potpredsjednik Moody'sa i koautor analize Evan Wohlmann.
“S druge će pak strane veći reformski zamah u Srbiji u proteklim godinama poduprijeti približavanje dohodaka, a ulaganjima će vjerojatno ići na ruku poboljšanje poslovnog okruženja u toj zemlji u zadnje vrijeme”, dodaje on.
Kao dodirnu tačku u Moody'su izdvajaju velike dugove. Obje zemlje nose velik teret dugova, ali će fiskalna konsolidacija dovesti do postupnog poboljšanja, procjenjuje Wohlmann.
Nivo duga u dvije zemlje znatno je viši u odnosu na prosjek u skupini zemalja sa sličnim ocjenama, ističe se u izvještaju.
Tako je u Hrvatskoj udio duga u BDP-u u 2016. godini iznosio 84,2 posto a u Srbiji 74 posto, u poređenju sa prosječnih 47,6 posto za slične zemlje s rejtingom Ba.
U Moody'u napominju da sektor državnih preduzeća u Srbiji i dalje predstavlja veći fiskalni rizik unatoč napretku u poboljšanju fiskalne pozicije nakon finansijske krize. Beograd je pokrenuo reforme kako bi smanjio rizik budućih zahtjeva državnih preduzeća prema budžetu, uključujući i restrukturiranje ‘gubitaša’.
Srbija ipak za razliku od Hrvatske nije dužna poštovati propise Evropske unije o državnoj pomoći, koji ograničavaju izglede za direktnu državnu pomoć i garantuju određeni stepen vanjskog nadzora, ističe se u izvještaju.
U Moody'su primjećuju i da su stope nezaposlenosti u obje zemlje smanjene, pri čemu su u Srbiji reforme zakonodavstva provedene 2014. godine dovele do većeg udjela aktivnog stanovništva i snažnijeg rasta zaposlenosti zahvaljujući privatnom sektoru.
Ističu ipak da pad nezaposlenosti takođe odražava smanjenje radne snage zbog starenja populacije i velikog iseljavanja, zbog čega su dugoročniji izgledi za ekonomski rast neizvjesni.
“Za jačanje potencijala za rast u obje zemlje ključni su kontinuirana integracija u Evropsku uniju i daljnji napori u smjeru poboljšanja investicijske klime”, zaključak je Moody'sove analize.
Hina / Tportal / BiznisInfo