Bitcoin je ponovo dospio u centar pažnje usljed skorašnjeg rasta cijena, a samim tim i njegov misteriozni osnivač – Satoši Nakamoto.
Nakon što je dotakla svoje najskorije “dno” od oko 16.000 dolara usred kolapsa kripto mjenjačnice FTX i hapšenja njenog vlasnika Samjuela Benkman-Frida krajem 2022, najveća svjetska kriptovaluta je početkom ove godine vrijedjela oko 43.000 dolara, dok u ovom trenutku jedan bitcoin iznosi oko 67.000 dolara uz očekivani dalji rast cijena.
Stručnjaci obrazlažu najskoriji skok vrijednosti kriptovalute time što je američka Komisija za hartije od vrijednosti početkom godine odobrila ЕTF fondovima da trguju ovom kriptovalutom, što je natjeralo teškaše sa Wall Streeta da pohrle ka digitalnim novčićima, kao i predstojećim prepolovljavanjem proizvodnje novih tokena u aprilu, koji se dešavaju na svake četiri godine.
Satoši Nakamoto – čovjek ili mit?
Pravi identitet osobe koja stoji iza pseudonima Satoši Nakamoto i dalje je obavijen velom misterije – što nije spriječilo brojne spekulacije o tvorcu bitcoina i čovjeku u čijim se digitalnim novčanicima nalazi 1,1 milion “novčića” ukupne vrijednosti od oko 70 milijardi dolara, kao ni pojedince koji tvrde da su oni zapravo misteriozni Satoši.
Jedna od popularnih teorija je da iza ovog pseudonima stoji Elon Musk, a (klimavi) argumenti se zasnivaju na tome da je tehnološki milijarder nekada bio direktor “PayPala”, kao i da je preuzeo “Teslu” 2008. godine, kada se ideja bitcoina rađala.
Još je manje vjerovatna hipoteza da je Satoši zapravo pokojni nobelovac Džon Neš, a drugi “osumnjičeni”, japanski inženjer Dorijan Nakamoto, negirao je da on stoji iza bitcoina, a isto je učinio i “pravi” Satoši dok je još bio aktivan na internetu.
Takođe postoje tvrdnje da je u pitanju informatičar Hal Fini, koji je izvršio prvu transakciju bitcoina, i koji je preminuo usred komplikacija u vezi sa amiotrofičnom lateralnom sklerozom 2014. godine, odnosno četiri godine nakon što se Satoši povukao iz javnosti.
Konačno, tu je i hipoteza da je tvorac bitcoina informatičar, kriptograf i pravnik Nik Sabo, tvorac ideje “bit-zlata” koja nikad nije zaživjela, ali koja je predstavljala osnovu za tehnologiju bitcoina.
Novinar Brejdi Dejl za portal “Aksios” citira autora knjige “Kraljevi kriptovaluta” Džefa Džona Robertsa koji tvrdi da je “javna tajna” među dugogodišnjim bitcoinašima da je Sabo zapravo Satoši, a Dejl dodaje i da im se stilovi pisanja poklapaju. Sabo je, međutim, ove tvrdnje negirao.
Novi tragovi
Spekulacije o Satošijevom identitetu intenzivirale su se nakon što je na njegov digitalni račun nedavno prebačeno 26 bitcoina, a što je prvi znak bilo kakve aktivnosti otkako je tvorac prve kriptovalute “nestao” prije više od 10 godina.
Povrh toga, krajem februara je u javnost dospjela iscrpna prepiska Satošija sa kripto pionirima Adamom Bekom i Martijem Malmijem, u okviru tužbe Kripto alijanse za otvoreni patent, društva koje se zalaže za decentralizaciju tehnologija za kriptovalute, protiv australijskog informatičara Krega Vajta, koji već godinama tvrdi da je zapravo on Satoši.
Međutim, internet detektivi do sada nisu naišli na tragove u prepisci koji bi pružili čvršće dokaze ka bilo kojoj od pomenutih hipoteza (ili, pak, nekoj novoj), ali jezik kojim se Satoši koristio ide u prilog argumentu da on zapravo nije Japanac (iako se jednom prilikom identifikovao kao neko ko živi u Japanu), već da mu je engleski jezik maternji.
Satošijevu pismenost na engleskom komentarisao je i Malmi, koji je na X-u (nekadašnji Tviter) istakao da on nikada nije pravio gramatičke greške, prenosi RT Balkan.