Mirsad Zaimović, generalni direktor „BH Telecoma“, u intervjuu za “Dnevni avaz” otvoreno je odgovorio na mnoga aktuelna pitanja, pa i ona o sve učestalijoj priči o privatizaciji ove najprofitabilnije državne kompanije.
Govori i o naporima Uprave da zaustavi vrtoglavi pad prihoda i dobiti te se izbori s nelojalnom konkurencijom i besplatnim vidovima komunikacije, koji otežavaju poslovanje ovog operatera.
Među najavama novih projekata i usluga svakako je i ona o uvođenju 4G mreže na područje BiH.
– I pored svih problema na tržištu telekomunikacija, mi smo bili i ostali na prvom mjestu – kaže Zaimović na početku razgovora.
“BH Telecom” je trenutno u žiži interesiranja, posebno kad je u pitanju mogućnost privatizacije. Kako Vi kao generalni direktor gledate na takve najave, koje datiraju još od 2006. godine?
– Vrijednost “BH Telecoma” 2014. godine iznosila je 1,4 milijarde KM. Ona je pala za 400 miliona KM od 2006. godine, kada je iznosila 1,8 milijardi. To je i bio argument onima koji su bili zagovornici privatizacije kompanije. Ali mi smo za taj isti period, znači od 2006., uplatili državi, kroz razne poreze, dvije milijarde KM. Samo porez na dobit iznosio je 140 miliona, PDV 420 miliona, zatim, isplatili smo 991 milion KM dividende, pa 40 miliona za sponzorstva, 13 miliona za donacije… To je više nego što bismo dobili za „BH Telecom“ da smo ga odlučili prodati.
Znači li to da se Vi zalažete za to da “BH Telecom” ostane u državnom vlasništvu?
– Priča o privatizaciji je započela još 2006. godine, a spominje se i danas. Istina je da su i zemlje regiona bile pod pritiskom da se državni telekomi prodaju. No, svjedoci smo da Slovenija nije, Srbija, koja pretendira da uđe u EU, također, nije. Oni se šire, kako u RS tako i u Crnoj Gori.
Upravo kroz isplatu dividendi i poreza pokazali smo da se može domaćinski poslovati i da možemo voditi tržišnu utakmicu te i dalje donositi benefite državi veće od onoga što bi država dobila njegovom prodajom. To su činjenice.
I aktuelna Vlada Federacije smatra da privatizacija treba biti krajnja mjera, ali nekad su reforme bolne, posebno imajući u vidu zahtjeve MMF-a…
– Moj stav kao zaposlenika “BH Telecoma”, a onda i kao generalnog direktora jeste da se sve ono što donosi veću korist državi, a donosi, ne prodaje, a, ako ne radimo kao treba, ako država nema koristi, neka ide i prodaja. No, moj posao je da napravimo što veću razliku između prihoda i rashoda. Da idemo dalje. Da se širimo, rastemo, napredujemo.
Mi smo u 2015. godini ostvarili i veću dobit na bazi rezanja troškova. Imali smo, istina, kao i svi operateri, pad prihoda zbog sniženja cijena uzrokovanih kako zakonskim regulativama tako i besplatnim uslugama koje nas opterećuju. No, borimo se i tražimo da nas država zaštiti jer se mora stati ukraj nelojalnoj konkurenciji.
Ipak, dobit firme je godinama strmoglavo padala i, u odnosu na 2010., kada je iznosila skoro 150 miliona KM, prepolovljena je tokom ranijih godina.
– Činjenica je da je bilo loših pokazatelja. Ali moj je princip da ne govorim o tome šta je bilo prije. Ne želim da poredim svoje rezultate s drugima niti da se nekome ”penjem na leđa”. Vlasnik, to jeste Vlada FBiH, mora procijeniti šta su radile bivše uprave. Moje je da radimo dalje i da zadatke koje smo dobili od Vlade provodimo. No, mi smo u ovakvom stanju u kakvom jesmo uspjeli stabilizirati prihode. Ono što je najvažnije, uspjeli smo zaustaviti pad dobiti tako što smo građanima ponudili nove usluge, a ujedno išli u hitno rezanje troškova.
Šta je to što “BH Telecom” nudi novo da bi zadržao i privukao korisnike?
– Recept je jasan. Da biste zadržali korisnike, treba osvojiti nova tržišta i ponuditi novi set usluga. Tako ćemo povećati i broj korisnika. Mi smo to i uspjeli. Izuzev fiksne telefonije, koja je u padu u svim državama, u svim ostalim uslugama zadržali smo stalni rast broja korisnika. Kao što smo lideri na polju klasičnih telekomunikacijskih usluga, planiramo postati lideri integriranih ICT i komunikacijskih rješenja. Idemo u dva pravca.
Prvi je da idemo s ponudama najprije prema poslovnim subjektima kojima nudimo “IT Cloud” usluge, gdje oni neće morati više nabavljati licence i operativne softvere, nego ćemo im nabavljati sve to. Tako će imati manje troškove i veću sigurnost usluga. Drugi pravac širenja usluga odnosi se na mobilno plaćanje.
Šta je s uvođenjem 4G mreže?
– Nemamo ni licencu ni dozvolu od Regulatorne agencije za komunikacije jer se još nije završio ni proces digitalizacije. Tu je malo država zakazala. Ali se uspostavilo da je moglo i bez tog čekanja i da smo mogli već dobiti licencu za uvođenje 4G mreže. No, dok čekamo na licencu, već smo završili pojedina testiranja. Sredstva su, također, spremna. Mi smo u niskom startu kada je u pitanju ova implementacija, ali neke stvari nisu bile do nas.
