Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković smatra da će gubici primjenom adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU /SSP/ sa BiH u Republici Srpskoj biti između 250 i 300 miliona KM.
“Evropske diplomate pominju da je SSP donio izvoz koji je veći za 12,5 odsto, ali se ne pominje koliko je porastao uvoz u BiH. Izvoz nekih naših proizvoda je potpuno obustavljen”, rekao je Marinković za “Nezavisne novine”.
On navodi da je izvoz domaćeg mladog krompira potpuno zaustavljen, a uvozi se iz Egipta.
“Konstantno već pet do šest godina imamo problem s izvozom mesa, a sve više nas preplavljuje jeftini paradajz iz južnih zemalja. SSP definitivno čini ogromnu štetu poljoprivrednicima”, tvrdi Marinković.
Prema njegovim riječima, glavni krivci za takvo stanje su institucije u BiH koje ne čine ništa da se poljoprivrednicima pomogne.
“Domaće institucije izbjegavaju da uvedu mjere koje bi pomogle poljoprivrednicima, prevashodno tako da se uvedu barijere na granicama. Evropski poljoprivrednici imaju značajne subvencije i olakšice, niske kamate, plavi dizel, koji kod nas ne smijemo ni pomenuti”, kaže Marinković.
On od domaćih institucija očekuje da uvedu sve zakonske mjere zaštite domaće proizvodnje, da povećaju agrarni budžet, te da garantuju redovnost isplata.
Vlada Republike Srpske zaključila je da je analiza Svjetske banke o uticaju adaptiranog SSP-a sa BiH na poljoprivredu netačna, nepotpuna, ograničena i ne obuhvata indirektne uticaje na poljoprivredu.
Ovakav zaključak Vlada je donijela na osnovu informacije koju je dostavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, u kojoj se daje mišljenje o analizi Svjetske banke da bi maksimalni gubitak tarifnih prihoda od uvoza proizvoda poljoprivrede i prehrambene industrije iz EU-28 godišnje iznosio od 51 do 68 miliona KM.
“Analiza ne obuhvata indirektne troškove liberalizacije trgovine po osnovu pritiska uvoznih proizvoda na domaću proizvodnju procijenjenu od stručnih službi Ministarstva na oko 200 miliona maraka”, navedeno je u informaciji.
Analiza je ograničena samo na analizu direktnih efekata po osnovu dodatno liberalizovane trgovine, a ne obuhvata indirektne uticaje na domaću proizvodnju i prihod domaćih poljoprivrednih proizvođača.
Nema adekvatnih podataka o proizvodnji, te su netačno identifikovani pojedini sektori kao naročito ugroženi, poput peradarstva i pčelarstva.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske imaju primjedbu i na sporost u sačinjavanju analize, napominjući da je prvi sastanak o metodologiji održan u avgustu 2016, a da je konačni izvještaj dostavljen 16. maja ove godine.
Srna
