Federalna ministrica financija Jelka Milićević u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista kazala je kako je uvođenje oporezivanja toplog obroka ispravna politika, naglasivši kako praksa neoporezivanja te vrste primanja ne postoji u našem okruženju.
– Da bismo sve naše djelatnike doveli u ravnopravan položaj, mislim da je ovo ispravna politika jer će se na određeni način proširiti porezna osnovica, a smanjit će se porezi i doprinosi – kazala je ministrica Milićević.
Po njezinim riječima, uvođenjem porez na topli obrok dobit će se prostor za smanjenje poreza i doprinose od sedam-osam posto, čime će se donekle rasteretiti gospodarstvo i realni sektor.
– Proširenjem osnovice i smanjenjem poreza i doprinosa nastojimo prekinuti stanje u kojem se nedovoljno vrednuje rad. Svjedoci smo da je danas gotovo pa kazna raditi u realnom sektoru. Ne možemo se mi razvijati i ekonomski napredovati na javnim poduzećima. To je ograničenog kapaciteta i moramo stvoriti uvjete i za poslodavce koji će pokretati biznis, ali i za one koji rade u realnom sektoru – kazala je Milićević.
Komentirajući stanje u federalnom proračunu, ministrica financija kazala je kako je zbog kašnjenje prihvaćanja proširenog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom došlo do poremećaja dinamike, no veći problem su dugoročni pritisci na proračun raznih kategorija i statusa proračuna sljedećih godina.
– Svi mi zagovaramo razvojni proračun, ali kada vi u proračunu imate obveze prema korisnicima definirane zakonima i svaka promjena zakona izaziva prosvjede i probleme, nema puno prostora za razvoj. Kako bismo to koliko-toliko ublažili i zadržali razvojnu komponentu, idemo na kratkoročna ili dugoročna zaduženja. U ovom trenutku, da ne postoji naša želja za poticaje za zapošljavanje mladih, sufinanciranje malog i srednjeg poduzetništva, financiranje kulture i slično, mi bismo s primicima izmirili sve zakonski definirane obveze. Nadam se da će se taj odnos promijeniti jer nam rastu prihodi od poreza i ostaje nam samo da odolimo pritiscima od socijalnih kategorija i zadržimo moratorij na zapošljavanje u upravi. Time ćemo stvoriti preduvjete da se smanji potreba za zaduženjima – poručila je.
Veliki dio izdvajanja iz federalnog proračuna odnosi se na kategoriju boraca i branitelja, a po riječima ministrice Milićević, ta kategorija imat će podršku i razumijevanje aktualne vlade.
– Moj je stav da nisu u pitanju status i prava branitelja, već njihov broj. Uz sve dužno poštovanje toj populaciji, ali među njima se našao veliki broj onih koji ne zaslužuju biti tu i to je problem koji oni moraju riješiti. Za sva prava, odgovorno tvrdim, bilo bi sredstava u sadašnjim okvirima. Njihovi zahtjevi koji su nekada opravdani, a nekada ne, uvijek se pojačavaju u vrijeme izbora. Bojim se da sve naše aktivnosti idu u smjeru socijalnih davanja, a ne određivanja prava branitelja koja mi moramo uvažavati i poštovati – smatra Milićević.
Osvrnula se i na proces revizije koja je, po njezinim riječima, išla na štetu jednoga naroda.
– Ako se radi revizija, mora postojati metodologija koja će se primijeniti na cijelom prostoru Federacije. To je ono što mi zagovaramo i trenutačno je problem što se ljudi mogu žaliti samo Vrhovnom sudu FBiH pred kojim je oko 6000 predmeta. To predugo traje i dovodi u sumnju cijeli proces. Mi smo samo tražili da se, osim Vrhovnog, o žalbama nezadovoljnih branitelja mogu očitovati i županijski sudovi. Nema ni jednog razloga da sumnjamo u rad tih sudova jer bismo tako imali brza rješenja žalbi, a branitelji i nakon te odluke svakako ponovno moraju ići na medicinsko vještačenje – kazala je ministrica.
Važno pitanje kojim će se bavi Vlada Federacije BiH je privatizacija, odnosno dokapitalizacija Aluminija, a ministrica Milićević kaže kako je formiran pregovarački tim koji razgovara s predstavnicima poljske metalne industrije i njihovoga investicijskoga fonda.
– Oni nude uključivanje Aluminija u povlačenje sredstava Europske unije po načelu prekogranične suradnje. Vrlo dobro znaju u kakvom je stanju Aluminij i nude određena novčana sredstva te da se u ovoj fazi ide u restrukturiranje. Ne traže od Vlade da proda svoj vlasnički udio, ali traže daljnje aktivnosti kako bi se prestao izvoziti sirovi aluminij, a krenulo s izvozom prerađevina. Isplativije je, kažu, razviti te prerađivačke kapacitete u BiH nego izvoziti sirovinu. Različiti su modaliteti o vlasništvu tih kompanija, ali dugoročno mislim da je to dobro i za Aluminij i za Mostar i za BiH. Zadnja faza je njihov ulazak u vlasničku strukturu Aluminija, bilo kupnjom naših ili drugih dionica – rekla je ministrica Milićević.
Ona se osvrnula i na stanje u zdravstvu u Federaciji BiH koje je, kako je rekla, u jako teškom stanju zbog svojih unutarnjih slabosti, ali i zbog određenih zakonskih rješenja.
– U Federaciji BiH vjerojatno će se definirati tri bolnička kapaciteta – u Mostaru, Sarajevu i Tuzli te ćemo morati iznaći nove izvore prihode. Zagovarali smo dodatne trošarine za zdravstvo, koje zagovara i Republika Srpska te mislim kako je to dobro rješenje. Istodobno će se morati pokrenuti pitanje organizacije bolničkog sektora. Zagovaramo da zdravstveno osiguranje imaju svi građani, da se uspostave tri centra i da se definira osnovni i dodatni zdravstveni paket – kazala je federalna ministrica financija Jelka Milićević u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista. (Fena)