Farmaceuti u Bosni i Hercegovini spremni su preuzeti snažniju i jasno definisanu ulogu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, posebno u oblasti prevencije i upravljanja hroničnim bolestima. To je jedan od zaključaka međunarodnog Samita apotekarstva održanog danas u Sarajevu u organizaciji Komore magistara farmacije Federacije BiH.
Sa skupa je poručeno da bez modernog i precizno uređenog regulatornog okvira, usklađenog s praksama Evropske unije, nije moguće graditi dugoročno održiv i finansijski stabilan zdravstveni sistem.
Prim. mr. ph. Marin Crnogorac, predsjednik Komore, izjavio je da farmaceutska struka želi biti aktivan i odgovoran partner institucijama u reformama koje predstoje.
„Apoteke nisu samo mjesto izdavanja lijeka. One su prva linija stručnog savjeta, prevencije i kontinuirane podrške pacijentima. Ako želimo efikasan i finansijski održiv zdravstveni sistem, moramo jasno definisati i ojačati ulogu farmaceuta unutar primarne zdravstvene zaštite,“ poručio je Crnogorac.
Učesnici Samita upozorili su da su zdravstveni sistemi pod snažnim pritiskom – zbog rasta hroničnih oboljenja, starenja stanovništva i ograničenih budžeta. U takvim okolnostima, veće uključivanje farmaceuta u preventivne programe, savjetovanje i praćenje terapije predstavlja konkretan i provediv mehanizam za rasterećenje domova zdravlja i porodične medicine.
Paul Sinclair, predsjednik Međunarodne farmaceutske federacije koja predstavlja više od 5,5 miliona farmaceuta širom svijeta, naglasio je da je snažna integracija farmaceuta u zdravstvene politike već standard u brojnim državama.
„Globalni trendovi jasno pokazuju da zemlje koje su sistemski uključile farmaceute u preventivne i kliničke usluge ostvaruju bolje zdravstvene ishode i veću efikasnost u korištenju javnih sredstava. To nije teorijski koncept, već praksa s mjerljivim rezultatima. Farmaceuti su najdostupniji zdravstveni profesionalci i njihov puni potencijal mora biti strateški iskorišten,“ istakao je Sinclair.
U zemljama Evropske unije farmaceuti već imaju proširene kompetencije – od savjetovanja i praćenja terapije do provođenja skrininga i preventivnih programa, posebno u oblasti kardiovaskularnih bolesti, koje su vodeći uzrok smrtnosti kako u Evropi tako i u Bosni i Hercegovini. Upravo takvi modeli bili su predmet stručne analize i razmjene iskustava tokom Samita.
Skup je bio usmjeren na definisanje konkretnih koraka za unapređenje regulatornog okvira i jasnije sistemsko prepoznavanje farmaceuta kao dijela rješenja za jačanje javnog zdravlja u BiH. Fokus je stavljen na provediva rješenja i mjerljive efekte, a ne na deklarativne poruke.
Samit je okupio oko 100 predstavnika farmaceutske profesije iz Južne Amerike, Kanade, Španije, UK te zemalja regiona – Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova, uz prisustvo predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti.