Sankcije pojedincima, ali i pravnim osobama s američke crne liste do sada su rezultirale i gašenjima njihovih bankovnih računa, što je mjera koja je do sada možda i najviše “zaboljela” i izazvala najviše reakcija.
Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić kaže za “Avaz” da je primjena sankcija sastavni dio redovnog poslovanja svake banke pojedinačno i upravljanja rizicima.
– Sistem upravljanja rizicima u banci mora biti uspostavljen na način da obuhvati sve rizike koje banka smatra značajnim i kojim je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju. On obuhvata i procjene rizičnosti pojedinog poslovnog odnosa ili grupe klijenata, transakcije ili proizvoda. Osim primjene domaćeg zakonskog okvira, banke uzimaju u obzir i uvjete održavanja korespondentnih odnosa i učešće u međunarodnim plaćanjima – kaže Mahmuzić.
Prvi put u posljednjih pet godina Evropska centralna banka je početkom juna snizila kamatne stope na 3,75 posto, što je nagovještaj ublažavanja mjera za zaustavljanje inflacije. Mahmuzić pojašnjava da će daljnje korekcije nivoa kamatnih stopa biti povezane s dostizanjem ciljne stope inflacije od dva posto, ali odluke ECB-a u ovoj godini ostaju restriktivne.
– Viši nivoi kamatnih stopa za posljedicu imaju usporavanje ekonomske aktivnosti. U protekle dvije godine mi smo oprezno analizirali i procjenjivali efekte promjena na međunarodnim finansijskim tržištima te smo mjerama Agencije za bankarstvo FBiH uspjeli izbjeći značajne rizike rasta nivoa kamatnih stopa. Nivoi kamatnih stopa u BiH i FBiH ostali su stabilni zahvaljujući našem pristupu i specifičnim uvjetima tržišta. Nagli rast kamatnih stopa u EU nije se prelio na naše tržište – kaže Mahmuzić.
Dodaje da su se promjene kamatnih stopa bilježile na kreditima ugovorenim s promjenjivom kamatom, ali da su se banke, uvažavajući privremene mjere Agencije, odlučivale da povećanje ne bude više od dva posto.
– Prosječne kamatne stope za nove kreditne plasmane održavale su se stabilnim u proteklih pet godina, nisu se značajno mijenjale – ističe Mahmuzić.
Mahmuzić je komentirao i upozorenja MMF-a bh. vlastima da smanje javnu potrošnju.
– Eksperti MMF-a naglašavaju potrebu jačanja oblika investiranja koji mogu potaknuti ekonomske parametre, dugoročno. Pod pritiskom trenutnih prilika, većina država se odlučuje za poticanje potrošnje, što rezultira produženim periodima povišene stope inflacije. U našem slučaju, pojačana izdvajanja za potrošnju potencijalno produbljuju disbalans novčanih tokova, odnos izvoza i uvoza, ne potiču ekonomski razvoj. Cilj je jačanje ekonomije i održivost – kaže Mahmuzić.