Ko brine o pacijentu kada se pojave prvi simptomi ili kada terapija izazove dileme? U praksi, odgovor se vrlo često nalazi iza recepture apoteke, u direktnom i svakodnevnom kontaktu farmaceuta i pacijenta. Zato je važno otvoriti prostor za stvarne priče iz prakse koje potvrđuju da farmaceut nije samo izdavalac lijeka, već savjetnik, edukator i pouzdan oslonac u terapijskom procesu.
U kontekstu opterećenog zdravstvenog sistema, farmaceuti imaju sve izraženiju ulogu u savjetovanju, praćenju terapije i individualiziranom pristupu pacijentu, s direktnim utjecajem na ishode liječenja i kvalitet života.
Iskustvo iz Gračanice
U Gračanici, u apoteci „La Vita“, magistrica farmacije Maida Baraković dodatno je osnažila svoju praksu završetkom magistarskog studija iz nutricionizma.
„Apoteka je često prvi kontakt pacijenta sa zdravstvenim sistemom. Znanje iz nutricionizma omogućava mi da pacijentima pružim konkretnije i kvalitetnije smjernice, posebno kod hroničnih nezaraznih bolesti“, pojašnjava Baraković.
Ističe da kod dijabetesa, hipertenzije, dislipidemija, inzulinske rezistencije ili PCOS-a promjena prehrambenih navika može značajno doprinijeti stabilizaciji zdravstvenog stanja i povećati efikasnost terapije.
„Terapija ne počinje i ne završava samo tabletom. U određenim slučajevima, već promjena načina ishrane može ublažiti simptome i spriječiti pogoršanje bolesti“, naglašava.
Poseban fokus njenog rada je prevencija gojaznosti kod djece. Kroz edukacije i savjetovanja roditelja i djece promovira balansiranu ishranu, fizičku aktivnost i zdrave životne navike, što rezultira stabilizacijom glukoze, smanjenjem tjelesne mase i povećanjem energije.
Iz Komore magistara farmacije FBiH poručuju da preventivna uloga farmaceuta mora biti snažnije sistemski prepoznata: „Farmaceuti su najdostupniji zdravstveni profesionalci i njihov kapacitet u oblasti prevencije i edukacije treba biti integriran u primarnu zdravstvenu zaštitu.“
Bolnička apoteka, ključna, ali nedovoljno vidljiva karika
U Bihaću, u bolničkoj apoteci Kantonalne bolnice „Irfan Ljubiljankić“, farmaceut Edhem Midžić svakodnevno djeluje u segmentu koji je manje vidljiv javnosti, ali presudan za sigurnost terapije.
„Bolnička apoteka podrazumijeva mnogo više od izdavanja lijekova. Uključeni smo u javne nabavke i moramo poznavati potrebe svih odjela, od hirurgije do laboratorije“, ističe Midžić.
Poseban izazov predstavlja priprema individualnih terapija za djecu.
„Kada na tržištu ne postoji odgovarajuća doza, mi je preračunavamo i pripremamo u obliku sirupa ili praška. Time direktno učestvujemo u procesu liječenja“, pojašnjava.
Navodi i primjer djeteta s epilepsijom za koje je terapija održavana magistralnim pripravcima do upućivanja na liječenje u inostranstvo. Slična praksa prisutna je i u oftalmologiji, kao i u pripremi onkoloških lijekova, što zahtijeva kontinuiranu edukaciju i visoke sigurnosne standarde.
„Riječ je o izuzetno odgovornom poslu. U razvijenim zemljama bolnički farmaceuti su brojčano zastupljeniji, što omogućava razvoj kliničke farmacije. Kod nas mali broj stručnjaka pokriva širok spektar zadataka“, naglašava Midžić.
Iz Komore ističu da farmaceuti u bolnicama direktno doprinose sigurnosti terapije i racionalnoj potrošnji lijekova. Njihova uloga mora biti adekvatno valorizirana.
Farmaceut kao prvi kontakt i trajna podrška
Zajedničko u obje priče jeste dostupnost. Pacijent ne zakazuje termin u apoteci, dolazi sa pitanjem, sumnjom ili strahom. U tom trenutku farmaceut postaje prvi filter, prvi savjetnik i nerijetko most prema ostatku zdravstvenog sistema.
Bilo da je riječ o savjetovanju roditelja o pravilnoj ishrani djeteta ili o pripremi precizne, individualne doze lijeka u bolničkim uslovima, farmaceut aktivno upravlja rizicima i optimizira terapijske ishode.
Komora magistara farmacije FBiH naglašava da je cilj kontinuirano jačanje svijesti o humanom aspektu profesije:
„Farmaceut nije samo stručnjak za lijek, već partner pacijentu u razumijevanju terapije, prevenciji komplikacija i donošenju informiranih zdravstvenih odluka.“
U sistemu koji se suočava s brojnim izazovima, farmaceuti širom Federacije BiH svakodnevno demonstriraju visok stepen stručnosti, adaptabilnosti i profesionalne odgovornosti. Njihov rad se odvija tiho, bez reflektora, ali s direktnim i mjerljivim efektom na zdravlje građana.