Kurs evropske prema američkoj valuti skočio je prošle sedmice 1,6 posto, na 1,2420 dolara, a polovinom sedmice probio se i iznad 1,25 dolara, po prvi put nakon tri godine.
Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, pa je njena cijena skliznula 1,9 posto, na 108,60 jena, najniži nivo u četiri i po mjeseca.
Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošle sedmice potonuo 1,6 posto, na 89,10 bodova, a u jednom je trenutku zaronio na novi najniži nivo od decembra 2014. godine od 88,43 boda.
Taj indeks oslabio je već šestu sedmicu zaredom, i to po najvećoj stopi još od lanjskog juna, što je posljedica očekivanja da američka centralna banka neće biti više jedina od velikih banaka u svijetu koja zaoštrava monetarnu politiku.
Fed je lani povećao ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, dok su japanske i evropske monetarne vlasti vodile poticajnu monetarnu politiku.
Očekuje se da će i ove godine Fed u dva do tri navrata povećati kamate, no sada se procjenjuje i da će evropska i japanska centralna banka početi ukidati poticajne mjere.
U srijedu se kurs eura po prvi put u tri godine probio i iznad nivoa od 1,25 dolara. Pritisak na dolar uslijedio je nakon što je američki ministar finansija Steven Mnuchin kazao da je „slabi dolar očigledno dobar za nas jer se to odnosi na trgovinu i mogućnosti“.
Analitičari kažu kako se ne mogu sjetiti kada je neki američki ministar finansija tako otvoreno zagovarao slabljenje dolara. No, neki smatraju da je to samo pritisak američke vlade.
„Mislim da Mnuchinov cilj nije slabljenje dolara samo po sebi nego više pritisak na trgovinske partnere na neke trgovinske dogovore s američkom vladom“, kazao je Masayuki Kichikawa.
U četvrtak je, pak, američki predsjednik Donald Trump u razgovoru za CNBC u švicarskom zimovalištu Davosu kazao da bi želio vidjeti snažniji dolar, dodavši da su izjave ministra financija Mnuchina bile krivo protumačene.
“Trump je doista kazao da želi jači dolar, no istodobno nije pokazao namjeru da promijeni svoj stav o guranju američkih interesa kroz trgovinske politike. Komentarima američkih vodećih zvaničnik vjerojatno će i ubuduće nedostajati konzistentnosti”, kazao je Junichi Ishikawa, strateg u kompaniji IG Securities.
Kazao je i to da bi, čak i ako američka vlada nastavi zagovarati slabiji dolar, situaciju mogla zakomplicirati američka centralna banka.
Očekuje se, naime, da će Fed nastaviti zaoštravati monetarnu politiku, ako se nastavi snažan rast ekonomije i jačanje inflacije.
“Za slabiji dolar trebala bi pomoć Feda. No, sada je Fed u ciklusu povećanja kamata, što nije spojivo sa slabljenjem valute”, kaže Makoto Noji, strateg u kompaniji SMBC Nikko Securities.
Na izjave američkih zvaničnika osvrnuo se i predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Draghi. Kazao je da najnovije jačanje eura prema dolaru predstavlja izvor neizvjesnosti za izglede inflacije u eurozoni.
Poručio je, također, da bi ECB mogao biti primoran preispitati strategiju budu li izjave američkih zvaničnika o prednostima slabog dolara dovele do promjena u monetarnom okruženju.
Hina