Predratna kupreška mljekara bila je nadaleko poznata po svojim mliječnim proizvodima. Kuprešani kažu da je sve odneseno osim zidova. Ovih dana taj objekt je nešto sasvim drugo zahvaljujući Smailu Žiliću, vlasniku kupreške mljekare „Kupres Milch“. Njihovi sirevi proizvode se u starom pogonu.
Totalna ruševina
– Kad je novi objekt u pitanju, ušao sam u totalnu ruševinu i iz nje izbacio tone otpada. Sada je urađen prema najvišim standardima i u cijelosti opremljen. Do sada sam uložio oko 500.000 KM. Čekamo priključenje na elektromrežu. Bez članova porodice u obje moje firme i bez vrijednih radnika i kooperanata ništa ovo ne bi bilo moguće – govori Žilić za Dnevni avaz.
Potražnja za kupreškim sirom je sve veća. Već su izvezli kontingent od 3,5 tona za Tursku te pripremaju naredni, posredstvom EKOL FOOD-a. Interesa ima i u drugim zemljama. Žilić dodaje da rade u dvije smjene te da im je plan dnevno prerađivati oko 5.000 litara kravljeg, ovčijeg i kozijeg mlijeka, dok je sve preko toga, po njemu, industrija, a on želi sačuvati autohtonost.
Mlijeko otkupljuju uglavnom na Kupresu te nešto u Tomislavgradu i Posušju kozijeg, jer je koziji sir sve traženiji.
Skupocjena oprema u mljekari
I ne samo da otkupljuje mlijeko od kooperanata već i pomaže, praveći projekte preko kojih dobivaju junice, mašine i drugu opremu iz EU.
– Sredinom septembra podijelit ćemo kooperantima 29 junica i mehanizacije u vrijednosti od 100.000 KM, što je poklon za dvadesetak porodica kojima je jedini uvjet da našoj mljekari prodaju mlijeko koje će prelaskom u novi pogon proizvoditi 10 do 12 tona sira mjesečno. Za sada ima pet vrsta, primarni je kupreški punomasni od neobranog mlijeka, a tu su i dimljeni, kombinacije sireva od kravljeg, ovčijeg i kozijeg mlijeka te obogaćeni ljekobiljem, povrćem, voćem i raznim začinima – kaže Žilić.
Na kupreškim livadama je više od 80 ljekovitih biljaka, od čega oko 20 endemskih. To daje specifičnost i vrijednost mlijeku i kupreškom siru.
Dva skladišta
– Sve češće nas na sajmovima, ali i svakodnevne mušterije pitaju imamo li „sir s nečim“. Nije slučajno na Beogradskom sajmu, prema ocjeni publike, naš sir bio sveukupni pobjednik – kaže Žilić, dodajući da zbog toga prave i s paprikom, koprivom, limunom, brusnicom, aronijom, orasima…
Već se spremaju za septembarski sajam u Istambulu, uz još pet bh. izlagača, kao i za ostale sajmove. U novom objektu će imati dva skladišta kapaciteta po 20 tona sira i udvostručenu proizvodnju.
Osvojiti Evropu
– U sklopu objekta bit će i izložbeno-prodajni prostori, sala za sastanke i degustacije, moderna oprema i laboratorij. I sve će biti u skladu s evropskim standardima da bismo osvojili i Evropu, a u Austriji su već pobjeđivali naši sirevi – pojasnio je Žilić.
Bit će i u magistarskom radu u Šangaju
Već ima kontakte i s Kinom, a jedan od njih i posredstvom mladog novosadskog stručnjaka Dušana Dragičevića, koji se školuje u Šangaju, na master studiju međunarodnog biznisa. Njega smo s prijateljem Milanom Popovićem zatekli kod Žilića u poslovno-studijskoj posjeti. Tema rada je plasman poljoprivrednih proizvoda iz Srbije i BiH u Kinu, dakle, i kupreškog sira. (Dnevni avaz)
