Izgradnja autoputa na Koridoru 5C ostaje apsolutni infrastrukturni prioritet u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ipak, ovaj projekt neće riješiti pitanje povezivanja cijele države, jer će brojni krajevi i dalje ostati u svojevrsnoj saobraćajnoj izolaciji.
Zbog toga su u fokusu četiri nova infrastrukturna projekta – izgradnja brzih cesta koje će povezati dijelove Federacije kroz koje ne prolazi autoput. Riječ je o saobraćajnicama koje će konačno povezati regije s velikim ekonomskim potencijalom i strateškim značajem, ali koje su godinama bile zapostavljene, piše BiznisInfo.ba.
Ove četiri ceste – kroz Zapadnu Hercegovinu, Krajinu, srednju Bosni i istočnu Bosnu – čine temelj nove saobraćajne slike Federacije BiH.
1. Mostar – granica s Hrvatskom
Jedan od najvažnijih koraka napravljen je ove sedmice potpisivanjem ugovora o izgradnji brze ceste Mostar – Polog – Široki Brijeg – granica RH. Konkretno, riječ je o dionicama Polog – granica RH, i to za sekcije Polugrno – Podledinac i Podledinac – Grude istok.
Posao je dobio konzorcij firmi Hering Široki Brijeg i KTM Brina Posušje. Dvije dionice vrijedne su više od 106 miliona KM, duge su oko 12 kilometara, a rok izgradnje iznosi 30 mjeseci.
Ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi skoro milijardu KM, dok će cijela saobraćajnica biti duga oko 60 kilometara. Kada bude završena, ova cesta povezat će Hercegovinu s Dalmacijom i autocestom A1 u Hrvatskoj, čime će značajno ojačati turističke i trgovinske tokove. S druge strane, kod Mostara će se spajati sa Koridorom 5C.
2. Bihać – granica s Hrvatskom
Drugi ključni projekt tiče se krajiške brze ceste, koja će povezati Bihać, Cazin i Veliku Kladušu s granicom Hrvatske, odnosno Evropskom unijom.
Kako su prošlog mjeseca rekli iz JP Autoceste FBiH, idejni projekt završen je za dionicu Bihać – Cazin (Ćoralići) dužine 17,95 kilometara, dok je idejno rješenje za ostatak trase u završnoj fazi.
Vlada Federacije BiH je u proljeće proglasila javni interes za izgradnju ceste, a pokrenute su i prve aktivnosti na eksproprijaciji zemljišta.
Početak izgradnje prve dionice planiran je za 2026. godinu. Cijela brza cesta bi trebala biti duga 47 kilometara, a njena vrijednost se procjenjuje na oko milijardu KM.
Ova saobraćajnica donijet će potpuno novu perspektivu Unsko-sanskom kantonu, koji će napokon biti brže povezan s ostatkom BiH i Evropskom unijom.
3. Lašva – Jajce
Treća ključna saobraćajnica, brza cesta Lašva – Nević Polje – Turbe – Jajce, promijenit će ne samo saobraćajnu, nego i privrednu sliku srednje Bosne.
Trenutno se realizuje dionica od Viteza do Nević Polja, duga oko 5 kilometara, koja je završena, ali još nije puštena u promet. Sljedeća faza uključuje gradnju dionice kroz poslovnu zonu Vitez, kao i pripremu trase Nević Polje – Turbe, koja će ujedno predstavljati travničku zaobilaznicu.
Nakon toga slijedi najzahtjevniji dio – Lašva – Vitez, kroz brdoviti teren. Cesta bi značajno rasteretila postojeći magistralni pravac, poboljšala pristup poslovnim zonama i ubrzala saobraćaj prema Jajcu, odnosno Banjoj Luci.
4. Prača – Goražde
Četvrta brza cesta koja je već u fazi gradnje je Prača – Goražde, koja će napokon kvalitetno povezati Sarajevo s gradom na Drini.
U toku su radovi na najvažnijem objektu trase – tunelu Hranjen, koji bi prema posljednjim najavama trebao biti završen do marta 2027. godine. Do sada je probijeno oko 65 posto ukupne dužine tunela, koji će imati 5,5 kilometara.
Nova saobraćajnica će skratiti udaljenost između Sarajeva i Goražda sa 96 na 56 kilometara, dok će se vrijeme putovanja smanjiti s oko sat i po na 45 minuta. Cijela cesta bit će duga 19,4 kilometra.
Dodatno: Još dvije autoceste u planu
Pored Koridora 5C i spomenutih brzih cesta, u Federaciji BiH su u pripremi još dva velika projekta:
- Autocesta Tuzla – Orašje, koja će spojiti industrijski centar sjeveroistočne BiH s autoputevima u Hrvatskoj i riječnim lukama.
- Jadransko-jonska autocesta, koja će povezati jug zemlje od Počitelja do granice s Crnom Gorom i postati dio važnog međunarodnog koridora.
Zajedno, ovi projekti predstavljaju najveći infrastrukturni investicioni ciklus u novijoj historiji Federacije BiH.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
