Vlada Federacije BiH sinoć je utvrdila prijedlog budžeta za 2025. godinu u rekordnom iznosu od 8,24 milijarde KM te ga po hitnom postupku uputila Parlametu FBiH. Budžet je veći za 773 miliona KM ili nešto više od 10 posto u odnosu na prošlogodišnji.
Pohvalno je što se ovim budžetom predviđaju veća izdvajanja za penzionere, korisnike socijalne zaštite itd. Također se predviđa podrška malim preduzećima, poljoprivredi, zdravstvenom sektoru itd, piše BiznisInfo.ba.
Ono što nije dobro jeste da se ovim definitivno stavlja tačka na fiskalnu reformu, odnosno smanjenje stope doprinosa koje bi vodilo rasterećenju privrede.
Podsjetimo da se značajnije dizanje minimalne plate obično vezivalo za smanjenje doprinosa. No, Vlada nije pokazala interes da ide u tom pravcu.
Stoga su federalni zastupnici Admir Čavalić i Almedin Aliefendić uputili u parlamentarnu proceduru prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima.
Oni traže da se doprinosi koji su bili 23 posto za penzijsko i invalidsko osiguranje smanje na 17 posto, 16,5 posto za zdravstvo da se spusti na 12,5 posto i da se dva posto izdvajanja za nezaposlenost smanji na 1,5 posto. Dakle, da se doprinosi smanje sa 41,5 na 31 posto.
Riječ je o izmjenama Zakona o doprinosima identičnim onima koje je delegat Aljoša Čampara uputio u Dom naroda BiH. No, ovaj prijedlog je u direktnoj koliziji sa prijedlogom budžeta koji je izradila Vlada.
Pojasnimo da su prihodi od doprinosa najveći prihodi u budžetu FBiH. Naprimjer, u FBiH je prošle godine naplaćeno oko osam milijardi KM javnih prihoda, od čega je oko 5,5 milijardi od doprinosa.
Ove godine planirani prihodi po tom osnovu su sigurno i veći s obzirom da bi samo od efekata povećanja minimalne plate taj iznos trebao narasti za oko 460 miliona KM, prema projekcijama Vlade, pa će vjerovatno premašiti 6 milijardi.
Dakle, predloženim smanjenjem stope doprinosa izgubilo bi se do jedne četvrtine tog novca, vjerovatno preko milijardu KM, pa je jasno da bi budžet morao biti drastično smanjen u odnosu na Vladin prijedlog.
Dalje, Vlada nije prihvatila ni prijedlog poslodavaca da se doprinosi na najnižu platu zalede na prošlogodišnjem nivou, dakle da neto plata raste na hiljadu KM ali da se doprinosi i dalje plaćaju na 619 KM, kao ni sličan prijedlog Naše stranke da se doprinosi na minimalnu platu plaćaju na 800 KM. Ovi prijedlozi bi, također, značili znatno manje novca u budžetu.
Mjere koje Vlada planira kao pomoć privednicima nakon rasta minimalca jesu, kao prvo, sto miliona KM predviđenih u budžetu kao subvencije malim kompanijama, kao drugo oslobađanje od doprinosa dijela plaća koji su iznad minimalnih, ali koje će porasti zbog usklađivanja primanja unutar kompanija.
S obzirom da je Vlada već utvrdila budžet, te da je jasno rekla šta hoće a šta neće prihvatiti, postavlja se pitanje svrshishodnosti održavanja naredne sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća koja se očekuje u srijedu.
Prohodnost kroz Parlament
Ono što će sada biti zanimljivo pratiti jeste da li ovaj budžet ima prohodnost u Parlamentu FBiH. Vlada od samog početka mandata ima veoma tijesnu većinu u Parlamentu. Osim toga, u međuvremenu su se pojavile brojne trzavice među koalicionim partnerima.
Naprimjer, postavlja se pitanje hoće li već spomenuti delegat Čampara, koji je ranije tražio od Vlade da povuče odluku o minimalcu, preći preko činjenice da će njegov prijedlog zakona, prema svemu sudeći, biti odbačen, te kako će se postaviti on i njemu bliski parlamentarci koji su dio većine.
Također, hoće li svi zastupnici Naše stranke preći preko činjenice da nije prihvaćen njihov pompezno najavljeni prijedlog za zaleđivanje doprinosa na iznos od 800 KM.
Dugoročne posljedice
U svakom slučaju, ovaj budžet ima brojne prednosti u smislu da će omogućiti rast penzija, brojnih socijalnih davanja, nastavak određenih investicija itd.
No, s druge strane, privreda je dodatno opterećena i stavljena na stub srama, a pritom se sve češće spominje mogućnost povećanja poreza na dobit i uvođenja poreza na dividendu.
Sve to moglo bi dodatno obeshrabriti investitore, kojih je ionako bilo malo posljednjih godina, da ulažu u FBiH. Puni efekti svih ovih odluka moći će se sagledati tek nakon nekoliko mjeseci, a možda čak i godina.
