Nakon što je jučer objavljeno šta sve prodaje United grupa na Zapadnom Balkanu, mnoge stvari su jasnije.
Kompanija, podsjetimo, prodaje dio svoje imovine u nekoliko država regiona a kupci su Telekom Srbija, BH Telecom i e& PPF Telecom Group BV čiji su vlasnici iz Češke i Ujedinjih Arapskih Emirata.
Ukratno, PPF preuzima kablovskog operatera SBB u Srbiji, BH Telecom preuzima Telemach u BiH i Crnoj Gori, a Telecom Srbija sporski sadržaj za cijeli Balkan plus satelitske operacije u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i dijaspori.
Poznate su i cijene po kojima Telekom Srbija i PPF preuzimaju ono što su kupili. Jedino što je nepoznato, jeste koliko će BH Telecom platiti za preuzimanje Telemacha u BiH i Crnoj Gori, piše BiznisInfo.ba.
Ova informacija se zasad drži kao poslovna tajna i ne žele se dati čak ni naznake cijene.
Da bismo stvorili neku okvirnu sliku o vrijednosti ovog preuzimanja, mogu poslužiti informacije koje znamo o kupovini SBB-a, s obzirom da je riječ o veoma sličnim akvizicijama po svojoj naravi.
Okvirna procjena cijene
Naime, PPF je saopštio da je kupio SBB za 825 miliona eura, odnosno oko 1,6 milijardi KM.
Prema ranije objavljenim podacima, SBB je u 2023. godini, posljednjoj za koju postoje zvanični podaci, imao prihode od oko 271 milion eura (oko 530 miliona KM). Firma je iste godine imala neto dobit od oko 32,4 miliona eura (oko 63 miliona KM).
S druge, kako je BiznisInfo.ba već pisao, Telemach BH je iste godine imao prihode od oko 137 miliona KM i dobit od 13,7 miliona maraka.
Dakle, SBB je otprilike četiri puta veća firma od Telemacha BH po prihodima i dobiti. Dvije kompanije bave se istom djelatnošću distribucije tv sadržaja, interneta i uslugama fiksne telefonije, i djeluju na sličnim tržištima. Osim toga, i PPF ima već ima svog operatera u Srbiji, mrežu Yettel, s kojom će uvezati SBB kao što će Telemach nadopuniti mrežu BH Telecoma.
Dakle, ako pretpostavimo da je United grupa prodavala obje kompanije po sličnoj cijeni, te ako uzmemo u obzir omjer veličina dvije firme, onda se može pretpostaviti da je i cijena za SBB veća oko 4 puta.
Drugim riječima, iz ovoga bi se moglo pretpostaviti da će BH Telecom za Telemach BH platiti oko 400 miliona KM.
Kada je riječ o Telemachu Crna Gora, tu bi cijena trebala biti mnogo niža, jer je ova kompanija u 2023. godini imala prihode od 14,5 miliona eura ali „mršavu“ dobit od oko 800 hiljada eura.
Ovim procjenama u prilog idu i neke ranije akvizicije u ovom sektoru. Tako je naprimjer Mtel 2019. godine kupio banjalučki Blicnet od Telekoma Slovenija za 70 miliona KM. Blicnet je u to vrijeme imao godišnje prihode od 30-ak miliona KM, dakle oko 4,5 puta manje nego sada Telemach.
Naravno, ovu procjenu za cijenu Telemacha treba uzeti s rezervom, jer na cijenu mogu utjecati i brojni drugi podaci osim prihoda i dobiti kompanije. No, ona vjerovatno predstavlja neki grubi okvir u kojem će se stvari kretati.
Pravu cijenu ćemo znati tek kada to kompanije odluče javno objaviti, što će biti nakon što se Konkurencijsko vijeće BiH izjasni o ovoj akviziciji, i naravno pod uslovom da da zeleno svjetlo.
Da li je cijena previsoka
Može se primijetiti da se u ovom sektoru cijene akvizicija veoma visoke u odnosu na prihode i dobit kompanija. Naprimjer, ako se ova pretpostavljena cijena akvizicije Telemacha pokaže tačnom, to bi značilo da bi trebalo čak 30-ak godina da se kroz dobit vrati uloženi novac, pod uslovom da dobit ostane na nivou iz 2023.
Kompanija se ipak može odlučiti na takvu akviziciju iz nekoliko razloga. Naprimjer, ako razlozi nisu samo komercijalni već ima i nekih drugih, poput strateških, političkih itd. Drugo, ako smatra da ima načina da znatno podigne profitabilnost firme koju kupuje, da unaprijedi njeno poslovanje, da akvizicijom ostvari prednost na konkurencijom, da spriječi ulazak drugih velikih igrača na tržište itd.
Šta god da je razlog, može se pretpostaviti da će cijena akvizicije biti visoka s aspekta bilansa uspjeha ciljne kompanije. No, isto tako je činjenica da se ona po tome neće razlikovati od drugih sličnih akvizicija u ovom strateški bitnom sektoru koje se provode ili su provođene u BiH i regionu posljednjih nekoliko godina.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
