Gdje se krije jevrejska tajna poslovnog uspjeha? Zbog čega je tako mnogo Jevreja u samom vrhu poslovnog svijeta?
Čini se da je na ova pitanja odgovor veoma komplikovan i da će tajna ostati tajna baš zato što je tajna. Ipak, ako vas zanima ovakva tematika, možete pronaći zavidan spisak literature autora jevrejskog porijekla koji su pokušali da razotkriju majstorije poslovanja svog naroda.
O jevrejima u brojkama
Jevreji su u prednosti kada je riječ o finansijskom uspjehu. Brojke sve govore:
- Jevreji čine manje od dvije desetine jednog procenta svjetske populacije. Svega 0,2 posto.
- Na listi 400 najbogatijih ljudi na svijetu, više od deset posto imena je jevrejskog porijekla.
- Od kada se tako nešto broji, preko deset posto najbogatijih izvršnih direktora 500 najjačih korporacija na svijetu također su porijeklom Jevreji.
- Gotovo 30 posto svih dobitnika Nobelove nagrade su Jevreji.
- Najistaknutiji predstavnici jevrejskog naroda stučnjaci su u najprofitabilnijim oblastima (medicina, pravo i finansije).
Putem jevrejske tajne poslovnog uspjeha
Neće vas u traganju za porijeklom poslovnog uspjeha jevrejskog naroda zaobići priča o Tori, hebrejskoj svetoj knjizi. Neće vas zaobići ni religijske priče i njihova tradicionalna objašnjenja kao i sistem vrijednosti.
Rabin Levi Brekman i Sem Džafi su prije desetak godina napisali i objavili knjigu u kojoj su pokušali, uspješno reklo bi se, da ostatku svijeta otkriju jevrejske tajne poslovnog uspjeha. Pisali su popularnim jezikom, da svako razumije, i cijeli sistem jevrejskog pristupa poslu i uspjehu sveli na devet osnovnih lekcija.
U dijelu knjige o pomirenju sa neuspjehom, autori Brekman i Džafi pišu:
– Nekoliko ljudi koji smo intervjuisali za ovu knjigu izjavili su da riječ ’neuspjeh’ nije dio njihovog rječnika. Ma koliko stvari stajale loše, oni situaciju nikada ne vide kao potpuni fijasko. Najbolji primjer osobe sa ovim stavom je Dejvid Sleger, poslovan čovek, partner hedž fonda Atikus Kapital. Njegov stav je da se situacije rijetko mogu nazvati potpuno bezizlaznim. Uvijek ima šanse da se čovek spasi.
Ko zna zašto je to dobro
Pomenutog Dejvida Slegera na ovakav pristup neuspjehu inspirisala je ličnost iz Talmuda, Nahim Iš Gam Zu. U doslovnom prevodu ime ovog čovjeka znači: Nachum – čovek čija je uzrečica ’Ko zna zašto je to dobro’.
Ime je dobio po tome što bi, ma koliko situacija bila loša, imao običaj da kaže gam zu letova što znači ’Ko zna zašto je to dobro’.
Za njega nije postojalo ništa što se može nazvati lošim ishodom. Iz njegovog ugla sve ima svrhu dobrog. Pa, čak iako neka situacija u određenom trenutku nikako ne izgleda kao dobra, samo je pitanje vremena kada će to postati.
Pomenuti Dejvid Sleger priznaje da niko nije savršen i da su greške sastavni dio svakog posla i kaže:
– Možda sam rđavo procijenio stvari, ali ono što se desi na kraju uvijek je u svrhu nečeg dobrog ’gam zu letovah’ – ma kako stvari na berzi stoje za mene, to je za moje dobro. Poznat sam među kolegama po tome što rijetko odustajem od investicije i rijetko se predomišljam. Ako situacija izgleda tako kao da će investicija propasti, ja u tome obično vidim priliku da kupim još više, po jeftinijoj cijeni.
Kosmos dijeli karte
Postoje dva načina da čovjek gleda na negativnu situaciju. Ovo je Slegerovo mišljenje i nastavlja:
– Kada vrijednost dionica u koje investiram padne, na to mogu da gledam kao na skupu lekciju iz koje sam mnogo toga naučio. Pa ipak, daleko je pozitivinije razmišljati o tome kao o prilici da kupite još dionica. Obično se u onom trenutku kad vrijednost investicije počne da pada u stvari krije prava prilika da stvari krenu nabolje, u pravcu uspjeha.
Ovaj koncept je od vitalnog značaja da biste obezbijedili da greške ne ostanu trajne i da na kraju dovedu do uspjeha. Neki ljudi neuspjeh doživljavaju lično, odnosno, sa njim se identifikuju. Oni nisu u stanju da vide svijetlu stranu događaja.
Kada vrijednost njihovih dionica padne, oni i na privatnom planu klonu duhom. Međutim, za one koji su u stanju da sagledaju dobru stranu u svemu, koji shvataju da postoje više sile koje su van naše kontrole, pravi lični neuspjeh praktično ne postoji. Takvi ljudi vjeruju da im je kosmos podijelio najbolje karte. Iza svakog neuspjeha leži nešto pozitivno – ono što u očima drugih može izgledati kao neuspjeh, za njih sadrži potencijal budućeg uspjeha.
Jevrejska pravila i tajna pobjednika
Ako imate pristup životu i poslu Dejvida Slegera sa situacijama prepunim izazova nosit ćete se tako što ćete istrajati u investiciji čak i kada situacija postane vrlo teška. Istrajat ćete i kada drugi počnu da odustaju. I tu se krije ključ uspjeha. Sleger kaže:
– Pobednici u ovom poslu su oni čije ruke ne zadrhte lako.
Autori knjige Jevrejska tajna poslovnog uspeha Levi Bekman i Sem Džafi su iz primjera sagovornika Dejvida Slegera izveli pouku i kratko uputstvo za dobar život i poslovanje.
Poslovna pouka
Iako se u većini poslova može načiniti greška, nikada svoj poduhvat ne smijete nazvati neuspjehom. Kad vaš posao izgleda tako kao da neće uspjeti, potražite u tome dobru stranu – svi poslovi koji su se uspješno završili prošli su i kroz tu fazu koju su prevazišli. Sve što treba da učinite je da stvari sagledate u široj perspektivi i ne obazirući se na ’ovde i sada’ vjerujete u svjetliju budućnost.
Životna pouka
Zapamtite da pravi lični neuspjeh prije može da se definiše kao stanje uma, a ne kao stanje bića. Svako griješi, a vi možete da budete neuspješni samo ako to sebi dopustite.
Izvor: Bonitet.com
