Privredni pokazatelji za Kinu su, u doba pandemije i krize, u najmanju ruku neobično dobri. Oporavak te zemlje se nastavlja i to posebno raduje njemačke kompanije.
Mnogi u nevjerici trljaju oči: privredni oporavak Kine ne posustaje. Indeks menadžera nabavke u proizvodnji, centralni pokazatelj obima proizvodnje u kineskim fabrikama, u novembru, nakon čitave jedne decenije, bilježi najvišu vrijednost.
Sa dosadašnjih 53,6 bodova, u oktobru se povećao na 54,9. Više brojke indeks je posljednji put bilježio još u novembru 2010. godine. On je, inače, dio mjesečnog privrednog barometra medijske grupe Caixin.
I kineska državna statistička služba objavljuje indeks menadžera nabavke. Taj “zvanični” PMI, međutim, više govori o tome kakva je poslovna situacija u velikim državnim kompanijama, piše DW.
Aktuelni podaci za novembar takođe pokazuju da je privredni oporavak od proljeća stabilan. Vrijednost od 51,4 u oktobru, u novembru se povećala na 52,1, što je najviše od septembra 2017. godine.
Dobre vijesti za evropske izvoznike
Za lokalne trgovinske partnere u Evropi to su dobre vijesti. Nakon SAD, Kina je posljednjih godina bila drugi po veličini trgovinski partner Evropske unije. Između 2000. i 2019. godine, obim bilateralne trgovine povećao se gotovo osam puta – na ukupno 560 milijardi eura.
Mnoge kompanije ne mogu do detalja da utvrde koliki je obim poslovanja sa Kinom, ali uzorci iz 25 evropskih kompanija, iz različitih zemalja-članica, a koje je za potrebe aktuelne studije koristio berlinski Merkator institut za kineske studije (MERICS), pokazuju u kojoj mjeri evropske kompanije zavise od kineskog tržišta.
One su 2019. godine 11,2 posto svog prometa ostvarile u Kini.
Od pozitivnog kineskog privrednog razvoja mogla bi prvenstveno da profitira Njemačka. Naime, nijedna druga zemlja EU nije toliko snažno vezana za Kinu, kao najveća evropska privreda: gotovo polovina (48,5%) ukupnog izvoza EU u Kinu, 2019. godine je išla iz Njemačke.
To je skoro četiri puta više nego iz Francuske, koja je na drugom mjestu u EU, kada je riječ o izvozu u Kinu. Naročito mnogo izvoze njemački proizvođači automobila i mašina, a sve više se izvoze i poljoprivredni proizvodi poput svinjskog mesa.
Njemački automobili glavna roba
Zbog posljedica pandemije, Kina je za Njemačku postala još važnija. U drugom kvartalu 2020. godine ona je po prvi put bila najveće njemačko izvozno tržište. Nije ni čudo, s obzirom na to koliko su najvažnija tržišta za njemačku robu i usluge – u Evropi i SAD – ispaštala, i još uvijek ispaštaju, zbog Covida-19.
Doduše, i Kina se još uvijek bori sa posljedicama pandemije, kaže za DW Maks Cenglajn, glavni ekonomista berlinskog instituta MERICS. Kineski bruto domaći proizvod u prvih devet mjeseci 2020. godine povećao se za samo 0,7 posto.
Od toga će profitirati, prije svega, klasična njemačka industrija, koja je već jako prisutna u Kini. Naročito se povećala prodaja automobila. Daimler je recimo 2019. godine u Kini prodao 700.000 Mercedesa, duplo više u odnosu na SAD. Koncern Volkswagen među prvima je u svijetu počeo da posluje u Kini.
Od osamdesetih godina, Volkswagen proizvodi u Antingu, pored Šangaja, i u međuvremenu prodaje 40 posto svojih automobila u Kini, što je odavno nadmašilo SAD, kao najvažnije svjetsko tržište automobila.
