Bosna i Hercegovina se posljednjih godina nastoji pozicionirati kao turistička destinacija na regionalnoj i evropskoj mapi, uz rekordne rezultate u broju dolazaka i noćenja turista.
Međutim, dok se zvanične institucije hvale brojkama i promoviraju zemlju na sajmovima širom svijeta, položaj turističkih vodiča, jednog od ključnih segmenata turističke ponude, i dalje je neriješen i haotičan.
Licencirani turistički vodiči, poput Sanela Silajdžića i Džane Branković, upozoravaju da sektor vodičkih usluga u Federaciji BiH funkcioniše u sivoj zoni, bez jasnog sistema kontrole, što dovodi do nelojalne konkurencije, finansijske nesigurnosti i urušavanja kvaliteta usluge za turiste.
Nelojalna konkurencija i rad na crno
Prema važećem Zakonu o turizmu FBiH, djelatnost turističkog vodiča mogu obavljati samo licencirani vodiči koji su registrovali samostalnu djelatnost. Ipak, praksa na terenu je potpuno drugačija.
– Grad Sarajevo i druge destinacije u FBiH prepune su nelegalnih vodiča, kako domaćih, tako i stranih. Domaće turističke agencije same izrađuju svoje akreditacije i na taj način direktno krše zakon, dok strani vodiči rade kroz svoje agencije bez ikakvih dozvola – kaže Sanel Silajdžić za BiznisInfo.ba.
On naglašava da zbog ovakve situacije licencirani vodiči jedva sastavljaju kraj s krajem, jer im je gotovo nemoguće konkurirati ilegalnim vodičima i agencijama koje nude vodiče-vozače, često bez potrebnih kvalifikacija.
– Problem je dodatno produbljen jer inspekcije ne rade ništa. Ni federalna, ni kantonalne inspekcije ne provode nadzor, a situacija je potpuno izmakla kontroli – dodaje Silajdžić.
Visoki doprinosi, a sezonski rad
Licencirani vodiči suočavaju se i s ozbiljnim finansijskim problemima. Zakon ih svrstava u kategoriju samostalnih djelatnosti, zajedno s notarima i advokatima, što znači da mjesečno plaćaju oko 850 KM doprinosa, bez obzira na to koliko imaju posla.
– Efektivno radimo oko pet mjeseci godišnje, a tokom zime praktično nemamo nikakvih prihoda, ali doprinose moramo plaćati cijele godine – objašnjava Džana Branković za BiznisInfo.ba.
Ona dodaje da vodiči nemaju mogućnost korištenja vlastitih vozila, poput kombija, u svrhu obavljanja posla, što ih stavlja u još nepovoljniji položaj.
– Uslovi su takvi da nam je skoro nemoguće poslovati i zarađivati na legalan način, a istovremeno se na ulicama Sarajeva svakodnevno pojavljuju desetine ilegalnih vodiča koje niko ne kontroliše – naglašava.
Izostanak institucionalne podrške
Problem dodatno komplikuje činjenica da institucije ne nude nikakvu konkretnu pomoć. Silajdžić navodi da je još u januaru poslao svu dokumentaciju Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, tražeći sastanak kako bi razgovarali o problemima vodiča.
– Nazvala me je doministrica i obećala sastanak koji nikada nije održan. Dokumentaciju sam poslao i direktoru federalne inspekcije ali nikada nisam dobio odgovor. Obratio sam se čak i OHR-u, navodeći kršenje zakona i ustava Federacije BiH, ali reakcije nije bilo – kaže on.
Dokumentaciju vezano za ZHK je poslao na ove institucije jer mu Kanton i pored zakonskih uslova koje ispunjava ne odobrava da obavlja djelatnost.
Poseban problem je što pojedini kantoni i općine izdaju rješenja za dopunske djelatnosti, što je po važećem zakonu nelegalno.
– Turistički vodič može raditi samo ako mu je to glavna djelatnost, ali pojedine institucije svjesno krše zakon i time još više urušavaju tržište – ističe Silajdžić.
Džana Branković podsjeća na situaciju tokom pandemije COVID-19, kada je Federalno ministarstvo dodijelilo pomoć samo petorici vodiča u cijeloj FBiH.
– Ako smo tada imali samo pet vodiča koji su ispunjavali sve zakonske uslove, a danas na ulicama Sarajeva vidimo desetine njih, jasno je koliki je problem rada na crno – zaključuje.
Nedostatak registra i kontrole kvaliteta
Također upozoravaju na nedostatak javnog registra licenciranih vodiča, što dodatno otežava situaciju.
– Kako turisti mogu znati ko je licencirani vodič ako nema javno dostupne liste s fotografijama, brojem licence i kontakt podacima? Trenutno, takav registar ne postoji ni na nivou FBiH, ni u okviru kantonalnih turističkih zajednica – naglašava Silajdžić.
Posljedice su ozbiljne i za samu destinaciju.
– Strani vodiči često daju turistima netačne ili iskrivljene informacije o historijskim lokacijama, što direktno narušava imidž BiH kao turističke destinacije. Bez kvalitetnog nadzora, struka se urušava, a turisti odlaze s pogrešnom slikom o našoj zemlji – upozorava Branković.
Put ka rješenju
Turistički vodiči smatraju da je jedini način za rješavanje problema usvajanje novog Zakona o turizmu FBiH, koji bi jasno regulisao rad vodiča i omogućio jaču kontrolu tržišta.
Bez toga, BiH neće moći napraviti ozbiljan iskorak u turizmu. Dok se vlasti hvale porastom broja turista, na terenu vlada haos, a oni koji bi trebali biti ambasadori naše zemlje prisiljeni su da rade u potpuno neregulisanom sistemu.
Ako BiH zaista želi biti prepoznata kao turistička sila, mora riješiti pitanje statusa turističkih vodiča. Trenutna situacija ne samo da ugrožava egzistenciju licenciranih vodiča, već i kvalitet turističke ponude i reputaciju zemlje na međunarodnom tržištu. Bez sistemskog pristupa i poštivanja zakona, turizam će ostati sektor s velikim potencijalom, ali i ogromnim unutrašnjim problemima.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
