Vijest koju je objavio BiznisInfo.ba da je Rodoljub Drašković napustio BiH i da se više u našu zemlju neće poslovno vraćati, prenijeli su brojni mediji u BiH i regionu.
Drašković je, kako smo objavili, helikopterom napustio Hercegovinu nakon što je završio stečaj u kompaniji “Swisslion” d.o.o. prehrambena industrija Trebinje pred stečajnim sudom u Trebinju, te nakon što je izmirio sve finansijske obaveze.
Konsolidovao je sva svoja preduzeća u Hercegovini, izuzev IAT-a čija se likvidacija očekuje sredinom sljedeće godine.
Drašković odustaje od svih daljih investicija u Hercegovini i predaje Gradu Trebinju svoju zadužbinu “Hram nauke i umjetnosti”, koju “nije završio i nema namjeru da je završi”.
– Spakovao je svoje kofere i svojim helikopterom napustio Hercegovinu sa namjerom da se u nju više nikada poslovno ne vrati – poručili su iz njegove poslovne imperije.
Podsjetimo da je Drašković važio za najvećeg investitora u istočnoj Hercegovini.
Rođen u nevesinjskom selu
Rođen je 1949. godine u selu Slivlja, u tadašnjem srezu Nevesinje, a nešto kasnije opštini Gacko. Završio je Ekonomski i Poljoprivredni fakultet u Beogradu. Brat je političara Vuka Draškovića.
Osim što je bio vlasnik kompanija Swisslion i IAT, sagradio je poznati Grad Sunca i imao namjeru gradnje naselja Novo Trebinje, piše BiznisInfo.ba.
Za kratko vreme, za svega tri godine, u Trebinju je izgradio akva park, Olimp halu sportova, zatvoren bazen, fitnes centar, otvorene terene za sve sportove; individualne i timske, atletski stadion i fudbalske terene, igrališta za djecu sa Dino parkom, igraonice za djecu, Galiju – spa centar, hotel Panoramu sa 5 zvjezdica, Bijeli grad sa preko hiljadu smještajnih jedinica za turiste, kongresni centar, Etno selo koje je atrakcija za sve uzraste, Varoš čaršiju sa raznim sadržajima koji povezuju vijekove življenja u Hercegovini…
Drašković je imao plan da izgradi gimnaziju u Trebinju koja je trebala biti njegova zadužbina. No, prošle godine je objavio da je tim novcem izmirio dugovanja IAT-a za penzijsko i invalidsko osiguranje, te poručio gradskim vlastima da nađu novog zadužbinara.
Podijelio milion KM građanima
U proljeće 2020. godine, u jeku pendemije koronavirusa, objavljeno je da će Drašković izdvojiti milion KM za domaćinstva u Hercegovini u kojima uslijed pandemije niko ne radi. Riječ je o oko 2.500 domaćinstava sa do 10.000 članova.
Drašković je tada također pomogao i trebinjsku Bolnicu sa respiratorom i digitalnim rendgen aparatom. Tada je rekao da je u tom teškom periodu najvažnija solidarnost i odgovornost.
– Ne smijemo dozvoliti da nam narod bude gladan i prepušten sam sebi – rekao je Drašković tada.
Proglašen knezom Hercegovine
Odbornici istočnohercegovačkih skupština i grada Trebinja donijeli su 2019. godine odluku o proglašenju Rodoljuba Draškovića za počasnog kneza Hercegovine.
Izvršni direktor Saveza opština istočne Hercegovine Luka Petrović je, obrazlažući ovu odluku, rekao da da titula „hercegovačkog kneza“ može da pripadne samo osobi koja se u cijelosti, sa svim svojim znanjem i trudom, predala Hercegovini, i djeluje na način da pomaže narodu ovog kraja.
Petrović je tada rekao da Drašković zapošljava oko 10.000 radnika na 42 lokacije u šest država, koji imaju 32.000 članova domaćinstva.
Povlačenje nije iznenađenje
Drašković je ranije najavljivao da će zamrzuti i povući sve svoje investicije iz Trebinja, nakon što su zahladnjeli njegovi odnosi kako sa lokalnim, tako i sa entitetskim vlastima.
On je ranije kazao da “nema namjeru da investira teško stečeni kapital i svoju energiju u korumpiranom političkom i privrednom ambijentu, kakav je, prema ocjeni poslovnog sistema Swisslion Takovo, danas u Trebinju i cijeloj Republici Srpskoj”. Investicioni kapital, kako je tada kazao, usmjeravat će u Crnu Goru i Srbiju.
Prošle godine smo pisali da je Drašković krenuo u investiciju tešku čak 50 miliona eura u vojvođanski grad Vršac, gdje je dobio punu podršku lokalnih vlasti.
Tamo ima ili gradi vinograde, dvorac, kompleks sa eko-turističkim i rekreativnim sadržajem, resort, hotel sa vinskim podrumima, salonima, apartmanima…
Osim toga, u jednom intervjuu početkom ove godine je ispričao da je počeo i s ulaganjima u Makedoniju.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba