Kineske investicije u okviru Inicijative pojas i put (BRI) porasle su prošle godine na najviši nivo od 2018, a kompanije su uložile skoro 50 milijardi dolara u projekte u inostranstvu.
Ukupne investicije su bile skoro 80 posto veće od 2022. godine što je doprinijelo da ukupni angažman sa 148 zemalja koje su se od 2013. godine priključile infrastrukturnoj inicijativi premaši bilion dolara, navodi se u izvještaju Univerziteta Grifit u Australiji i Univerziteta Fudan u Šangaju.
U izvještaju su potvrđeni nedavni podaci koji pokazuju da su kineske investicije u inostranstvu prošle godine porasle za 24 posto. Do tog rasta je, kako prenosi agencija Bloomberg, došlo nakon pada od 42,6 posto u 2020. poslije predstavljanja BRI “Okvira održivosti duga” u aprilu 2019.
Oživljavanje BRI-ja, prema ocjeni svjetskih medija, ukazuje na stalnu posvećenost predsjednika Sija Đinpinga programu kao osloncu njegove vanjske politike.
Prema studiji Međunarodnog monetarnog fonda, od 2013. do 2016, prve tri godine Inicijative pojas i put, kineski doprinos javnom dugu država sa niskim prihodima skoro se udvostručio od 6,2 posto na 11,6 posto i nazvan je “diplomatija dužničke zamke”.
Kritičari BRI projekta tvrde da je inicijativa dijelom motivisana Sijevom željom da stimuliše kinesku ekonomiju i stekne stratešku imovinu zaduženih država.
Na primjer, u nemogućnosti da otplati Kini kredit koji je uzela kako bi izgradila novu luku u Hambantoti, Šri Lanka je sa Kinom potpisala ugovor o zakupu luke na 99 godina. Luka je strateška baza za kinesku mornaricu.
U Džibutiju, javni dug je porastao na 47 posto bruto domaćeg proizvoda zemlje u 2022. godini, usljed čega je ta zemlja izložena velikom riziku od dužničkog kolapsa. Mediji ocjenjuju da nije slučajnost to što je prva zvanična pomorska kineska baza u inostranstvu osnovana u regionu Obok, sjeverno od Džibutija, nadmašivši manje američke vojne instalacije koje se tamo nalaze, prenijele su Vijesti.me.
