Posljednjih 130 godina kilogram je kao jedinica mjere definisan fizičkim cilindrom napravljenim od legure platine i iridijuma koji se čuva u Međunarodnom birou za tegove i mjere u Francuskoj
Od danas je na snazi redefinicija jedinica u sistemu mjeriteljstva koja je zvanično usvojena prošle godine. U novembru 2018. godine, na Generalnoj konferenciji za tegove i mjere (CGPM) jednoglasno je usvojena redefinicija u SI sistemu koji predstavlja međunarodno dogovoreni temelj za iskazivanje mjerenja na svim nivoima tačnosti i u svim područjima nauke, tehnike i ljudskog djelovanja.
Četiri od sedam glavnih jedinica i to one koje se koriste za mjerenje mase (kilogram), električne struje (amper), temperature (kelvin) i količine tvari (mol) redefinirane su pomoću „fundamentalnih prirodnih konstanti“ kako bi se povećala njihova preciznost i omogućilo da se uvijek i svugdje mjere na isti način.
Preciznost i univerzalnost
„Mjeriteljstvo je od svojih početaka prešlo dug put a zahtjevi za preciznim mjerenjem kroz vrijeme su bili sve veći. Dugo vremena opstajalo je jedno rješenje za mjerenje jedinice kao što je na primjer – masa. U slučaju mase mjerenje se baziralo na upotrebi artefakta (IPK) koji se čuvao zaključan u Parizu. Osim činjenice da je bio dostupan samo rijetkima, imao je i taj nedostatak da je mogao biti uništen ili ukraden. Osim toga, njegova težina se svakih 100 godina mijenjala za 0,025 mg a da nije bilo moguće utvrditi da li on na težini gubi ili dobija. Redefinisanjem mjernih jedinica ukida se vezivanje definicija za artefakt a umjesto toga one se vezuju za osnovne konstante kojima se opisuju i kvantificiraju dobro objašnjeni fizikalni zakoni“, pojasnio je Dominik Pažak, predstavnik Češkog metrološkog instituta prilikom obilježavanja Svjetskog dana mjeriteljstva.
Četiri jedinice redefinirane su pomoću „fundamentalnih prirodnih konstanti“ (Plankova konstanta – h, Elementarno naelektrisanje – e, Boltzmanova konstanta – k, Avogadrov broj – NA.). To su kostante kojima se opisuju i kvantificiraju dobro objašnjeni fizikalni zakoni. One predstavljaju okosnicu našeg rastućeg znanja o prirodnim zakonima, poput Einsteinove poznate formule E=mc2 kojom je objašnjena veza mase i energije.
Razvoj nauke
Očekuje se da će ova promjena vremenom uticati na naučna otkrića i inovacije koje će imati dalekosežne posljedice u računarskoj i vazduhoplovnoj industriji, svemirskoj tehnologiji, elektronici, u oblasti zdravstva i okoliša i mnogim drugim poljima ljudskog djelovanja.
Definisanjem i izražavanjem mjernih jedinica preko fundamentalnih prirodnih konstanti, one postaju mjerljive i ponovljive na bilo kom mjestu i u bilo kom trenutku, što predstavlja osnovu mjeriteljstva.
Ova odluka ima istorijski značaj za naučnu zajednicu, ali u praksi i u svakodnevnoj primjeni neće biti nikakvih promjena.
