Poremećaji globalnih lanaca snabdijevanja zbog pandemije i ruske invazije na Ukrajinu uzrokovali su rast cijena energenata, roba i osnovnih životnih namirnica, i time podstakli krizu životnog standarda. Reuters je analizirao kako na taj problem odgovaraju vlade vodećih svjetskih ekonomija.
Njemačka, kao najveća evropska ekonomija, planira da uvede porez na cijenu gasa za sve potrošače od 1. oktobra. Prošlog mjeseca tamošnja vlada je najavila državnu pomoć od 15 milijardi eura za Uniper – najvećeg uvoznika ruskog gasa u zemlju.
Smanjila je i porez na benzin i dizel te snažno spustila troškove javnog prevoza.
Francuski parlament je 3. augusta usvojio paket pomoći za borbu protiv inflacije, vrijedan 20 milijardi eura. Francuzi su odlučili da povećaju penzije i neke oblike socijalne pomoći, pa su dopustili kompanijama da zaposlenima isplaćuju veće neoporezive bonuse u pokušaju povećanja kupovne moći domaćinstava.
Italija je, dan nakon Francuske, odobrila svoj paket pomoći vrijedan oko 17 milijardi eura sa ciljem smanjenja računa za struju i gas. Taj iznos je u stvari dodatak na, od početka godine, već potrošenih 35 milijardi eura koji su imali za cilj da ublaže učinke rasta troškova struje, gasa i benzina.
Poljska je prošlog mjeseca uvela pomoć u obliku “odmora od plaćanja” za građane s kreditima u nacionalnoj valuti – zlotama. Tim moratorijumom dopušteno im je da preskoče plaćanja tokom osam mjeseci u periodu od dvije godine.
Ograničavanje cijene goriva
Američki senat u nedjelju je odobrio Zakon o smanjenju inflacije, plan vrijedan 430 milijardi dolara kojim su, između ostalog, spušteni troškovi lijekova na recept, podignuti neki korporativni porezi te uvedene mjere za podsticanje energetske efikasnosti.
Brazilski predsjednik Bolsonaro i vlada te zemlje pritiskaju državni energetski koncern Petrobras kako bi dodatno smanjio cijene goriva. Kompanija je u julu dva puta snizila cijene goriva za ukupno devet odsto, čime su cijene došle na najniži nivo od marta.
Indija je u maju uvela ograničenja na izvoz prehrambenih proizvoda, uključujući pšenicu i šećer, koji čine gotovo 40 odsto indeksa potrošačkih cijena. Takođe je smanjila porez na uvoz jestivog ulja.
Najavljene i dodatne mjere
Japan je u aprilu odobrio paket pomoći vrijedan 103 milijarde dolara kako bi ublažio ekonomske udarce zbog rastućih troškova sirovina. Uvedene su subvencije za smanjenje cijena benzina te gotovinske isplate za domaćinstva s niskim primanjima koja imaju djecu. Japanski premijer Fumio Kišida ukazao je da bi moglo biti dodatnih poteza ako se kriza životnog standarda nastavi.
Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati početkom jula su najavili povećanje izdvajanja za socijalnu pomoć. UAE je udvostručio finansijsku podršku porodicama s niskim primanjima, na ukupno 7,6 milijardi dolara, dok je saudijski kralj Salman za istu svrhu dodijelio dodatne 5,42 milijarde dolara.
Turska je početkom jula povećala minimalnu platu u zemlji za oko 30 odsto, dodajući takvu mjeru 50-odstotnom porastu s kraja prošle godine.
Izvor: Al Jazeera
