Širenje korona virusa u više od 100 zemalja širom svijeta već je promijenilo ponašanje ljudi – od svakodnevnog ophođenja i pozdravljanja do načina kako obavljaju kupovinu, ali bi moglo dovesti do temeljnih promena u svijetu, kao i u načinu razmišljanja, pišu svjetski mediji.
Korona virus je doveo do promene pravila pnašanja u društvenom ophođenju i kontaktima, pa se umjesto rukovanja i poljubaca ljudi okreću drugim oblicima pozdravljanja, kao što je dodirivanje laktovima, ukazuje CNN.
Prošle sedmice je njemački političar uradio nešto što bi, kako navodi CNN, ranije moglo biti smatrano najgorim gafom – ministar unutrašnjih poslova Horst Zihofer (Seehofer) je odbio da se rukuje s kancelarkom Angelom Merkel. Umjesto da ga ukori, šefica njemačke vlade je pohvalila pristup svog saradnika koji je sve uobičajeniji s globalnim širenjem korona virusa, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Zvaničnici u Francuskoj su zbog straha od korona virusa savjetovali da se izbjegava rukovanje, kao i francuska tradicija poljubaca u obraz. U Australiji su zvaničnici takođe upozorili da se izbjegavaju poljupci, a da umjesto rukovanje ljudi mogu da se međusobno potapšu po ramenima.
Slično upozorenje je izdato u Italiji, gdje društveni život nalaže mnogo kontakata, rukovanja, poljubaca i grljenja. Zabrinuti ljudi širom svijeta sada pribjegavaju kreativnim načinima pozdravljanja, ukazuje CNN – od dodirivanja laktovima do dodirivanjem stopalima.
Manje odlazaka u kupovinu
Širenje korona virusa dovelo je do promjene kako ljudi troše novac i kupuju stvari, navodi američka televizija CNBC, ukazujući da anketa pokazuje da je najveća promjena kod milenijalaca, odnosno ljudi rođenih između 1981. i 1996. godine.
Prema anketi First Insigh, 54 posto milenijalaca u SAD kaže da je korona virus uticao na njihove odluke o kupovini. S druge strane, najmanja promjena je kod generacije bejbi bumera, odnosno rođenih poslije Drugog svjetskog rata.
Milenijaci ispitani u anketi većinom su rekli da korona virus utiče na to koliko izlaze u javne prostore, a otprilike trećina je rekla da sada rjeđe kupuje u prodavnicama, a više preko interneta.
Analitičari su, ukazuje CNBC, već predvidjeli da bi korona virus mogao negativno uticati na tržne centre u SAD, pošto više ljudi izbjegava mjesta s gužvom.
Korona virus kao podsticaj bolje globalizacije
Kolektivno djelovanje zasnovano na naučnim podacima najbolji je način da se zaustavi širenje korona virusa, piše kolumnista Observera Will Hutton, uz ocjenu da bi takvo djelovanje na prijetnju pandemijom moglo poboljšati globalizaciju.
Zasad, u suočavanju s prijetnjom od globalne pandemije korona virusa, svaka zemlja radi za sebe, bez međunarodnog zdravstveno samita lidera, navodi Hutton. Države bjesomučno rade na stvaranju vakcine, ali nema napora da se osigura da kada vakcine budu napravljene, budu poslate tamo gdje je potrebno.
Takođe, države uvode zabrane izvoza ključnih proizvoda kao što je medicinska oprema, dok standardi izolacije, karantina i praćenja kontakata, znatno variraju među zemljama.
Slična je situacija i u ekonomiji, gdje vlade i centralne banke ne koordinišu svoje ekonomske mjere na posljedice korona virusa, navodi kolumnista Observera, uz ocjenu da je takav pristup trijumf nacionalizma i antiprosvjetiteljskih vrijednosti širom svijeta.
Virus ne zna za nacionalne granice
Ipak Covid-19 ne poštuje nacionalne granice, tako da iako nacionalni lideri pribjegavaju atavističkim nacionalnim mjerama, diktati nauke i razuma moraju isplivati, jer nema drugog načina, ističe Hutton, ukazujući da dok nacionalistički lideri ne razgovaraju međusobno, globalna naučna zajednica to radi, što pokazuje brzo dekodiranje genetske sekvence Covid-19, kao i sve veći konsenzus o rizicima zaraze, stopi smrtnosti i efikasnosti različitih strategija obuzdavanja širenja virusa.
Jedan oblike neregulisane slobodnotržišne globalizacije sklone krizama i pandemijama, sada umire, navodi Hutton i ističe da se ipak rađa drugi oblik koji prepoznaje međuzavisnost i preimućstvo kolektivnog djelovanja zasnovanog na naučnim podacima. Biće i drugih pandemija koje će primoravati vlade da investiraju u javno zdravlje i da poštuju nauku, s paralelnim mjerama u vezi s klimatskim promjenama, okeanima, finansijama i cyber sigurnošću. Pošto ne može bez globalizacije, imperativ će biti da se nađe način za njenu regulaciju, zaključuje kolumnista Observera.
Promjena u razmišljanju
Korona virus je podsjetio da se svijet ne može lako kontrolisati kako je ranije djelovalo, piše u “The Financial Timesu” Henry Mance, uz ocjenu da sadašnja epidemija može dovesti do prihvatanja nepredvidivosti u razmišljanje ljudi.
Zbog širenja virusa, ukazuje se u tekstu, aerodromi poput londonskog Heathrowa su jezivo prazni, veliki događaji poput londonskog sajma knjiga su otkazani, zaposlenima u pojedinim kompanijama je rečeno da rade od kuće…
– Korona virus je epidemija za naše vrijeme. Možda više od bilo koje bolesti u živom sjećanju, ona odzvanja strahovima našeg društva – piše Mance, ukazujući da su mjere uvedene zbog korona virusa na neki način već bile prisutne – politika se i ranije okrenula zatvaranju granica i ometanju globalne trgovine, u Evropi je znatan broj ljudi već prestao da leti avionima zbog svijesti o klimatskim promjenama, dok su veliki sportski događaji već poremećeni ekstremnim vremenom.
Izbijanje bolesti, ukazuje Mance, može dovesti strukturalne promene. Na primer, Crna smrt u srednjem vijeku je ubrzala propadanje feudalizma – mnogi seljaci su umrli, pa su zemljovlasnici izgubili svoju moć. Španska groznica koja je 1918. ubila više od 50 miliona ljudi, možda je ubrzala uvođenje javne zdravstvene zaštite.
Epidemije mogu dovesti do promjene refleksije: kako ljudi vide svijet i sebe u svijetu, ističe kolumnista Financial Timesa.
