Grad je dugo bio zapostavljan i spadao u najnerazvijenije lokalne zajednice u cijeloj državi
Široki Brijeg u javnosti je danas poznat kao “dolina milionera”, a taj nadimak – koji je prihvaćen u javnosti – nastao je iz tekstova upravo našeg portala.
Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili preko milion KM. Čak šest kompanija imalo je prihode od preko 100 miliona maraka. Malo koji grad u BiH se time može pohvaliti.
Stoga ovaj grad spada u jednu od sredina sa najvećim brojem uspješnih poduzetnika, odnosno bogatih pojedinaca.
Zanimljivo je da je u vrijeme bivše Jugoslavije ovo bila jedna od najnerazvijenijih sredina u cijeloj BiH.
Grad preimenovan u Lištica
Na zatvorenom sastanku kolegija Skupštine Narodne Republike Bosne i Hercegovine po partijskom dekretu 1952. godine Široki Brijeg preimenovan je u Lišticu po istoimenoj rijeci koja protječe kroz njegovo središte.
Naziv Široki Brijeg, koji nije godio komunističkim vlastima, vraćen je 16. oktobra 1991. godine na sjednici Skupštine općine Lištica.
Bilo je mišljenja kako bi ovom mjestu bilo primjerenije dati ime Široki Brig – na ikavskom govoru koji se mahom koristi u širokobriješkom kraju. No, prevladalo je mišljenje da se ipak općina nazove Široki Brijeg, kako se i zvala prije 1952.
Široki Brijeg dobio je ime po prostranom brijegu iznad današnjeg grada. Rijeka Lištica (ikavski oblik!) dobila je pak ime po naselju Lise.
Franjevci su dolaskom u Široki Brijeg 1846. godine to mjesto ispočetka zvali i pisali kao Široki Brig, a kasnije je riječ brig ijekavizirana u Brijeg.
Dugo se smatralo kako je prvi naziv današnjeg središta grada bio Ćemer. No, Ćemerom se zvalo samo područje oko mlinice u današnjem gradskom središtu, koja je građena na načelu svoda (kemer na perzijsko-turskom znači svod).
Na području Širokog Brijega u srednjem vijeku živjeli su pokretljivi starobalkanski stočari. Ostaci utvrđenih gradina govore o tome da je područje Širokog Brijega bilo naseljeno u brončano i željezno doba, pisao je prije nekoliko godina Večernji list.
Ostaci utvrđenih pribježišta u Biogracima i ranokršćanske bazilike u Mokrom govore o životu širokobriješkog prostora u antičko doba.
Nakon pada Hercegovine u osmanske ruke područje Širokog Brijega nalazi se u sastavu Mostarske nahije.
Novija historija širokobriješkog kraja vezana je uz dolazak fratara u širokobriješko selo Čerigaj 1844. i gradnju crkve na Širokom Brijegu 1846. godine. Franjevci su otvorili škole, opismenjavali stanovništvo, utemeljili slavnu Franjevačku gimnaziju i učinili Široki vjerskim, prosvjetnim i kulturnim središtem.
Nadomak crkve i samostana podigli su objekt koji su iznajmljivali širokobriješkim trgovcima, a kad je 1900. godine kroz današnje središte grada prošla cesta na relaciji Mostar – Posušje, fratri su širokobriješkim trgovcima i zanatlijama preporučili da grade trgovine, gostionice i zanatske radnje uz tu cestu kod mosta na rijeci Lištici.
Početkom 20. stoljeća počeo je nicati gradić koji danas ima status grada s više od osam hiljada zaposlenih. Kao Lištica, nikada nije imao polovinu toga broja. Širokobriješki franjevci 1936. godine izgradili su “fratarsku centralu”, hidroelektranu na rijeci Lištici, koja je strujom opskrbljivala Franjevačku gimnaziju i samostan, kućanstva u gradu i gradsku rasvjetu.
Kad se Široki Brijeg nazvao Lišticom, ta općina imala je tek nekoliko značajnijih poduzeće, kao što su Rudnici boksita i Duhanska stanica. Vlasti su čitav prostor zapadne Hercegovine bile potpuno zanemarile, a tek 70-ih godina shvatile su kako to “više nema smisla” pa se počinju graditi tvornice u Širokom Brijegu i drugim zapadnohercegovačkim općinama.
Danas Široki Brijeg spada među najrazvijenije jedinice lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini. A Lištica je spadala u najnerazvijenije.
No, Široki će svakako biti još širi. Brza cesta Mostar – Grude – granica s Hrvatskom prolazit će južno od crkve, samostana, gimnazije i Likovne akademije, pa urbanisti smatraju kako će područje oko te brze ceste ekonomski brzo rasti.
Sve više uspješnih kompanija
Aktuelni gradonačelnik Širokog Brijega Miro Kraljević nedavno je rekao da je trenutna lokalna uprava na vrijeme prepoznala važnost stvaranja povoljnog poslovnog okruženja kao jednog od osnovnih preduvjeta za privlačenje investitora i daljnji rast privrede.
– Grad Široki Brijeg ima atraktivne lokacije za nova ulaganja, a gradske službe su stalna podrška svim poduzetnicima i investitorima. U Širokom Brijegu su do sada oformljene tri poslovno-industrijsko zone. U Širokom Brijegu je aktivno i posluje oko 500 poduzeća i oko 550 samostalnih djelatnosti i obrta. Privredna društva su ostvarila više od dvije milijarde KM prihoda, a dobit je bila veća od 200 miliona KM – kazao je nedavno Kraljević.
Prema njegovim riječima, širokobriješka privreda je pozitivan primjer rasta i razvoja.
– Naši poslodavci kontinuirano šire proizvodnju i otvaraju nova radna mjesta. Stoga smo uvjereni kako će se ti trendovi nastaviti. Najava o novim pogonima i industrijskim objektima ima, a to je vidljivo na svakom koraku. Stalno imamo zahtjeve za proširenje kapaciteta poslovnih zona – istaknuo je Kraljević.
Dodao je da je stepen zaposlenosti sve veći, a broj zaposlenih je u kontinuiranom porastu i trenutno se bliži broju od 9.000.
– Zaposlenost se povećava svaki dan, što je dobar pokazatelj. Potražnja za radnom snagom je sve veća. Vjerujemo kako će privatni sektor pronaći modele koji će zadovoljiti njihove potrebe – naglasio je.
