Američki predsjednik Donald Trump sinoć je otkrio da su razgovori o Zlatnoj kupoli bili jedan od ključnih razloga zašto je povukao prijetnju carinama prema Evropi. Riječ je o ambicioznom projektu raketnog štita koji bi mogao promijeniti globalnu sigurnost.
Zlatna kupola (engl. Golden Dome) je naziv za ambiciozni projekt raketnog štita koji je predsjednik Donald Trump predstavio kao jedan od ključnih prioriteta svoje nacionalne sigurnosti.
Iako nazivom podsjeća na izraelsku Željeznu kupolu (Iron Dome), Zlatna kupola je neusporedivo veći i tehnološki složeniji sustav. Evo što on zapravo predstavlja:
1. Šta je cilj sistema?
Cilj je stvoriti “neprobojni štit” iznad cijelog teritorija SAD-a koji bi mogao presresti i uništiti sve vrste nadolazećih projektila – od klasičnih balističkih raketa do najsuvremenijih hipersoničnih raketa koje lete ekstremnim brzinama i mijenjaju putanju.
2. Kako funkcionira? (Svemirski štit)
Za razliku od dosadašnjih sustava koji se oslanjaju na baze na zemlji, Zlatna kupola se u velikoj mjeri oslanja na svemirsku tehnologiju:
-
Satelitska mreža: Hiljade malih satelita opremljenih infracrvenim senzorima koji detektiraju lansiranje raketa bilo gdje u svijetu u stvarnom vremenu.
-
Presretači u svemiru: Trumpov plan predviđa postavljanje oružja (presretača) u orbitu koji bi mogli pogoditi neprijateljsku raketu dok je još u tzv. “boost” fazi (odmah nakon lansiranja), što je najsigurniji način odbrane.
-
Lasersko oružje: Spominje se i razvoj usmjerenog energetskog oružja (lasera) koje bi s ruba atmosfere moglo uništavati ciljeve.
3. Zašto je Grenland važan za ovaj projekt?
Trump tvrdi da je Grenland “vitalni dio” arhitekture Zlatne kupole. Razlozi su strateški:
-
Geografski položaj: Grenland se nalazi na najkraćem putu (preko Sjevernog pola) kojim bi rakete iz Rusije ili Kine išle prema SAD-u.
-
Radarske stanice: Već postojeća baza Pituffik (bivša Thule) na sjeveru Grenlanda ključna je tačka za rano upozoravanje. Proširenje te baze omogućilo bi sistemu više vremena za reakciju.
4. Poveznica s prošlošću
Projekt se često uspoređuje s inicijativom Ronalda Reagana iz 1980-ih, poznatom kao “Ratovi zvijezda” (Star Wars). Trumpov tim tvrdi da je današnja tehnologija (posebno umjetna inteligencija i jeftinije lansiranje satelita putem privatnih firmi poput SpaceX-a) napokon omogućila da taj san postane stvarnost.
5. Cijena i kritike
Službene procjene troškova kreću se oko 175 milijardi dolara, dok kritičari i nezavisni analitičari tvrde da bi konačna cijena mogla doseći i bilione dolara. Mnogi naučnici sumnjaju da je sistem “100% učinkovit”, kako Trump obećava, jer je izuzetno teško presresti hipersonične ciljeve u svemiru.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
