Kina će prestići Sjedinjene Američke Države i postati najveća svjetska ekonomija do 2028. godine, pet godina prije nego što se ranije predviđalo.
Ovo se navodi u izvještaju Centara za ekonomiju i poslovna istraživanja (CEBR) sa sjedištem u Velikoj Britaniji. U dokumentu se navodi da će kinesko “spretno” upravljanje Covid-19 krizom potaknuti relativni rast zemlje u usporedbi sa SAD-om i Evropom u sljedećim godinama.
U međuvremenu, predviđa se da će Indija postati treća najveća ekonomija do 2030. godine.
CEBR objavljuje tabelu “ekonomske lige” svake godine 26. decembra. Riječ je o uglednoj organizaciji čije izvještaje prenose vodeći svjetski poslovni mediji.
Iako je Kina bila prva zemlja pogođena Covid-19, ona je brzom i krajnje strogom akcijom kontrolisala bolest, što znači da nije trebala ponoviti ekonomski paralizirajuće blokade kao što su to učinile evropske zemlje.
Kao rezultat toga, za razliku od ostalih glavnih ekonomija, izbjegla je ekonomsku recesiju 2020. godine, a procjenjuje se da će ove godine zabilježiti rast od 2 posto.
S druge strane, američka privreda je teško pogođena najvećom svjetskom epidemijom koronavirusa u smislu ogromnog broja slučajeva. Više od 330.000 ljudi umrlo je u SAD, a bilo je oko 18,5 miliona potvrđenih slučajeva.
Ekonomsku štetu ublažila je monetarna politika i ogroman fiskalni poticaj, ali politička neslaganja oko novog paketa poticaja mogla bi u novoj godini ostaviti oko 14 miliona Amerikanaca bez naknada za nezaposlene.
Bosna i Hercegovina će nazadovati na 117. poziciju
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, predviđa se nazadak u narednom periodu.
Naime, BiH je trenutno rangirana kao 113. ekonomija svijeta, naredne će napredovati na 111. mjesto, ali će do 2035. pasti na 117. poziciju. Poređenja radi, 2010. smo bili na 108. poziciji.
– Ekonomija Bosne i Hercegovine smanjila se za 6,5 posto u 2020. godini nakon rasta od 2,7 posto u 2019. Stopa nezaposlenosti je visoka, ali se smanjuje (s 28 posto u 2012. na 16 posto u 2019.). No, izazovi koje donosi pandemija znače da se ovaj ohrabrujući trend završio 2020. godine, a nezaposlenost je narasla ka 19 posto – navodi se u dokumentu.
Uočeni nedostatak mogućnosti za posao i dalje podstiče jedan od najvećih ekonomskih izazova u zemlji – odljev kvalificiranih i obrazovanih pojedinaca, odnosno “odljev mozgova”, dodaje se.
– Kako bi se poboljšao životni standard i stvorile one vrste mogućnosti zapošljavanja koje stanovništvo traži, potrebne su razne ekonomske reforme, naprimjer izbalansirani rast ekonomije izvan javnog sektora – navode stručnjaci britanske organizacije.
Kao i većina zemalja, Bosna i Hercegovina je najavila različite planove za podršku privredi – dok se oporavlja od usporavanja do kojeg je dovela pandemija – uključujući kapitalna ulaganja u područja poput infrastrukture i turizma.
– Posljednjih godina zemlja uživa relativnu političku stabilnost koja podržava povjerenje i ulaganja u privatni sektor, kako domaće tako i međunarodno. U novembru su održani lokalni izbori na kojima su opozicione stranke ostvarile ključne dobitke, trend koji će se možda nastaviti i na općim izborima 2022. godine, posebno ako se nastavi nezavodoljstvo u vezi s upravljanjem krizom u vezi s pandemijom – prognozira se u dokumentu.
Tokom sljedećih pet godina stopa rasta BDP-a predviđena je u prosjeku od 3,9 posto godišnje.
To je skromna stopa s obzirom na razlike između BiH i evropskog prosjeka po ključnim ekonomskim pokazateljima, zaključuje se u analizi bh. ekonomije.
D. Sinanović