Razgovori s bh. vlastima o novom aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) propali su zbog nespremnosti političara da se obavežu na ključne reforme, kazao je u razgovoru za “Avaz” Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH.
– Pregovori su obustavljeni u decembru jer nismo mogli postići dogovor s vlastima u pogledu ključnih reformi neophodnih da bismo prezentirali program našem Izvršnom odboru – pojasnio je Jewell.
Dodao je da su postojala neslaganja i s Federacijom BiH i s Republikom Srpskom.
FBiH i RS
– Što se tiče FBiH, voljeli bismo da vlasti poboljšaju program kreditnih garancija koji se do sada nije pokazao efikasnim. Vlasti RS se nisu složile u vezi s pitanjem reformi u pogledu digitalizacije, uspostavljanja jedinstvenog registra bankovnih računa fizičkih lica i jačanja „sigurnosne mreže“ finansijskog sektora. Oni smatraju da ove reforme podrazumijevaju neprihvatljiv prijenos nadležnosti s entitetskog na državni nivo – istakao je Jewell.
Za razliku od Svjetske banke i EBRD-a, MMF ne finansira projekte, pojašnjava Jewell, što znači da novac koji pozajmljuju nije namijenjen za određeni projekt, poput izgradnje autoceste ili opremanja bolnice.
– Mi pružamo podršku budžetima. Iako nije moguće pratiti kako se novac troši, pomno i pažljivo analiziramo budžete vlada, a ponekad i namećemo ograničenja u pogledu budžetskog deficita ili iznosa tekuće potrošnje (koja uključuje plaće). Također pružamo i tehničku pomoć u cilju unapređenja procesa pripreme budžeta, izvršenja, transparentnosti i odgovornosti. Od početka pandemije koronavirusa tražili smo od vlasti da objave informacije o onima koji su primili pomoć za ublažavanje posljedica, što oni i rade, a tražimo i reformu u oblasti javnih nabavki – kazao je Jewell.
Dodao je da je MMF spreman u svakom trenutku ponovo početi pregovore kako bi pomogli BiH da se nosi s ekonomskom krizom izazvanom pandemijom.
Novi pregovori
– Ali, da bismo to uradili, potrebno je da vlasti pristanu na provođenje reformi koje će pomoći da po okončanju pandemije BiH izgradi snažniju ekonomiju – istakao je Jewell.
Skuplje zaduživanje kod banaka
S druge strane, navodi on, entitetske vlade se redovno zadužuju kod komercijalnih banaka, i u dobrim i u lošim vremenima.
– Sada, kada su sredstva MMF-a na čekanju, a finansijske potrebe velike, entitetske vlade su povećale zaduživanje kod banaka. To je skuplje, a i prekomjerno pozajmljivanje vlada od komercijalnih banaka implicira da će manje sredstava u bankarskom sektoru ostati na raspolaganju preduzećima i stanovništvu. Ključna razlika između finansijskih sredstava MMF-a i komercijalnih banaka jeste u tome da banke ne uvjetuju svoje kredite provođenjem reformi. Program koji MMF podržava pomoći će da se donesu reforme koje će opet povećati rast ekonomije u srednjem roku i približiti BiH kandidatskom statusu u EU – zaključio je Jewell.
Ove godine moguć rast bh. ekonomije
– MMF očekuje da će ekonomija BiH u ovoj godini zabilježiti pozitivan rast, naravno, pod pretpostavkom da će do sredine godine vakcine postati široko dostupne. Međutim, u pogledu ovih projekcija postoji znatan stepen neizvjesnosti. Mnogo toga će zavisiti od epidemiološke situacije u BiH i ostatku Evrope – istakao je Jewell.
