Jedinstvenost i radne navike značajniji su za uspjeh neke ličnosti od njenog stepena inteligencije, pokazuju istraživanja.
Ekonomista Džejms Hekman, nasuprot nekim naučnicima i političarima, koji smatraju da koeficijent inteligencije utiče na uspjeh do 50 posto, pokazuje da je zastupljenost inteligencije svega jedan ili dva posto.
Hekman je sa kolegama analizirao različite vrste podataka – rezultate testova inteligencije i standardizovanih ispita, te procjene ličnosti hiljada ljudi u Velikoj Britaniji, SAD i Holandiji.
Studija otkriva da su ocjene i rezultati testova bolji pokazatelji nečije uspješnosti od rezultata testova inteligencije jer ne pokazuju samo nivo nečijeg znanja, već i takozvane nekognitivne vještine.
Te vještine uključuju marljivost, radne navike i mogućnost saradnje sa drugima.
Inteligencija je i dalje važna jer neko sa koeficijentom inteligencije 70 neće moći da rješava probleme koji su jednostavni nekome sa koeficijentom od 190.
Ali, nekim osobama je teško da uspiju na tržištu rada jer nemaju vještine koje se ne mjere testom inteligencije, ne znaju da se ponašaju na razgovoru za posao, kasne, neprikladno se oblače ili su jednostavno lijene.
Naučnici vjeruju da je zlatna sredina, odnosno usklađenost jedinstvenosti i inteligencije najbolje rješenje, prenose naučni portali.
