Da se veoma mali broj domaćih poljoprivrednika odlučuje za proizvodnju bijelog luka svjedoči i podatak prema kojem je BiH za šest mjeseci uvezla 194.090 kilograma tog povrća, a izvezla 345 puta manje, dok u istom periodu lani u inostranstvo nije otišao ni gram.
Prema podacima Uprave za indirektne poslove (UIO) BiH vrijednost uvezenog bijelog luka u prvom polugodištu iznosila je 494.000 maraka. Najviše ga je stiglo iz Albanije i to 53.239 kilograma, u vrijednosti od 166.414 maraka, piše Glas Srpske.
Osim albanskog bijelog luka, na rafovima prodavnica nalazi se i onaj iz Egipta, Kine, Turske, Španije, Francuske, Italije i Srbije. U istom periodu lani BiH je uvezla 173.340 kilograma bijelog luka u vrijednosti 455.542 marke.
Kada je riječ o izvozu, podaci UIO pokazuju da je BiH u inostranstvo ove godine plasirala 563 kilograma bijelog luka u vrijednosti od 2.664 marke. Najveći dio toga izvezen je u Švedsku, a potom u Crnu Goru.
Proizvođači kažu da je za uzgajanje ove kulture potrebno dosta truda, ali i ulaganja te da skoro sav rod završi na domaćim trpezama.
Petar Šolak iz Banjaluke, koji se na porodičnom imanju u Gerzovu kod Mrkonjić Grada već nekoliko godina bavi organskim uzgojem bijelog luka, za “Glas Srpske” kaže da je ovo veoma dobra godina za proizvođače ove kulture.
– U odnosu na prošlu godinu ova je bolja za oko 30 do 40 odsto, jer je lani rod podbacio i to ne toliko zbog suše, nego zbog kiše koja je padala u jesen, kad je vrijeme sadnje – kazao je Šolak. Dodao je da organski bijeli luk sadi na površini od četiri dunuma te da razmišlja i o većim količinama, ali problem predstavlja nedostatak radne snage.
Osim rodom Šolak je zadovoljan i potražnjom.
– S obzirom na sva poskupljenja, cijena luka ove godine bi mogla ići gore čak i za 30 odsto, ali sam odlučio da ga i dalje prodajem za deset maraka po kilogramu – rekao je Šolak. Olakšavajuća okolnost je, kako kaže, to što ima svoje sjeme, koje ostavlja svake godine.
– Luk ne tretiramo ničim vještačkim, samo prije sadnje ide stajsko đubrivo i nakon određenog vremena se šprica koprivom protiv ušiju i insekata – kazao je Šolak.
Anka Maletić Prtić iz Kozarske Dubice, koja je ovo povrće zasadila na površini od osam dunuma, kaže da u proizvodnji luka nema prskanja i naglašava da se sve ručno radi.
– Ove godine je zaista rodio, a i kvalitet je dobar. Prodajemo ga, kao i lani, po šest maraka – kazala je Maletić Prtić.
Dragan Jelčić iz Srpca kaže da ovogodišnja suša zahtijeva konstantno navodnjavanje te ističe da je dosta uložio u proizvodnju bijelog luka.
– Potražnja je slaba jer naroda nema para, iako ga prodajemo po pet maraka. Ove godine smo, baš kao i lani, sadili na površini od dva dunuma – rekao je Jelčić.
Domaći proizvođači bi, prema njegovim riječima, bili zadovoljni kad bi otkupna cijena bila pet maraka na velike količine, ali ističe da je i to malo, s obzirom na to koliko koštaju đubrivo i gorivo.
