Industrijska proizvodnja u BiH zabilježila je rast, dok je nezaposlenost blago smanjena, ocijenjeno je u najnovijem izvještaju Evropske komisije o ekonomskom napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za EU.
Istovremeno, iz austrijske ambasade ističu da je BiH ostvarila suficit u iznosu od pet odsto u odnosu na Austriju jer je ostvarila izvoz u Austriju od oko 743 miliona maraka i uvoz od oko 561 milion maraka, što je vjerovatno donekle doprinijelo povoljnijem omjeru kad je u pitanju industrijska proizvodnja, pišu Nezavisne novine.
Iz Evropske komisije ističu da je ukupan rast iznosio 3,2 odsto u 2015. u odnosu na prethodnu godinu, dok je u 2014. procenat iznosio 1,4 odsto. “Kad se radi o izdacima, glavni zamajac rasta su bili potrošnja, investicije i izvoz”, naveli su u dokumentu.
Iako je industrijski rast, kako smo rekli, bio u porastu i iznosio 3,1 odsto, ističu da je u početku godine došlo do određenog “kašljucanja” bh. privrede. “U januaru i februaru je došlo do jakih fluktuacija u poređenju sa prethodnom godinom. U januaru je industrija pala za 3,3 odsto, a u februaru za čak 6,1 odsto. Međutim, ovakve fluktuacije na samom početku godine nisu nešto neuobičajeno”, istakli su u dokumentu.
Nezaposlenost je, kako ističu, i dalje astronomska, mada je došlo do blagog pada od 1,5 odsto tokom godine, uglavnom, kako ističu, zbog porasta industrijske proizvodnje. Međutim, da nije sve baš ružičasto svjedoči podatak da je došlo do usporavanja rasta izvoza, uglavnom, kako upozoravaju, zbog smanjenog izvoza u Srbiju.
“Uvoz je smanjen za šest odsto u odnosu na 2014. godinu zato što je došlo do smanjenja cijene energenata i robe široke potrošnje. Kao rezultat svega ovoga trgovinski deficit je smanjen na -26,4 odsto u odnosu na 29,7 odsto 2014. godine”, navode. Dodaju da je u 2014. uvoz porastao dijelom i zbog nabavke roba tokom oporavka od katastrofalnih poplava u maju te godine.
U opštem dijelu ovog izvještaja podsjetili su da je BiH u februaru Evropskoj komisiji podnijela Program ekonomskih reformi, koji pokriva period od 2016. do 2018. godine. Takođe, podsjetili su da su dvije najvažnije svjetske rejting agencije “Moody's” i “Standard&Poor's” potvrdile stabilni kreditni rejting zemlje. Istakli su i dobre podatke Centralne banke BiH, koja ocjenjuje da bi javni dug mogao ostati stabilan, te da je u 2014. ukupan dug iznosio 42,3 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, ističe da je za pozdraviti rast industrijske proizvodnje i dobri rezultati koje su naši privrednici ostvarili posebno s Austrijom, ali da se ponovo pokazalo da BiH trpi zato što nema odgovarajuće sektorske politike i strategije.
“Ne vidi se jasna industrijska politika. I na dobre i loše rezultate čini se da više utiče sreća, više se oslanjamo na inicijativu privrednika, pa kad uspiju – dobro je”, kaže Radivojac. Kako je kazao, često se dese prirodne nepogode poput suša ili poplava, koje desetkuju našu privredu i dovedu do sporog oporavka. Recimo, kada su plavna područja u pitanju, on predlaže kolektivno osiguranje imovine.
“Onda bismo mogli razmišljati o čišćenju ili izgradnji nasipa i odvodnih kanala, pa bi nam i premije za osiguranja bile manje jer bi i rizik za poplave bio manji”, dodaje on.
Austrija bila i ostala najveći investitor u BiH
Dalji ohrabrujući suficit koji BiH bilježi u trgovinskoj razmjeni s Austrijom može se objasniti usporedno velikom konkurentnošću proizvodnje u ovoj zemlji, naročito u područjima metalne, drvne i tekstilne industrije, rekao je “Nezavisnim” Martin Pamer, ambasador Austrije u BiH.
“Kad bi popratni troškovi uz plate radnicima, koji se javljaju kao opterećenje poslodavcima, bili niži, i ukoliko bi funkcionalnost javne uprave bila bolja i ukoliko bi bilo više vladavine prava, to bi rezultiralo brzim i neuporedivo većim rastom, razvojem i, na kraju, blagostanjem.
Posebnu važnost ima stvaranje pozitivne stabilne atmosfere i kroz izjave političara”, rekao je on. Dodao je da je austrijska privreda u posljednjih 20 godina sa 1,25 milijardi eura kumulativno najveći inostrani investitor te da iz godine u godinu zadržava ovu poziciju.
“Austrijska preduzeća su i 2015, uprkos svim poznatim izazovima ove zemlje i u njoj, opet potražili BiH kao mjesto poslovanja”, rekao je on.
