-
Pozitivan momentum nakon dobijanja statusa kandidata za punopravno članstvo u EU
-
Blaži inflatorni udari u 2023. godini
Nakon impresivnog oporavka u 2021. godini, ekonomija BiH zadržala je pozitivan trend u prvoj polovini 2022. godine uz rast BDP-a od +5,8% yoy u prvom polugodištu 2022. godine iznad očekivanog nivoa.
Glavni pokretači razvoja u prvom polugodištu 2022. godine bili su bruto investicije i privatna potrošnja, dok je državna potrošnja bila na gotovo istom nivou kao i prethodne godine, a pozicija neto izvoza je i dalje bila negativna. Razlozi za pozitivan trend bruto investicija (+24,3% yoy) leže u nastojanju kompanija da obezbijede veće zalihe u slučaju ozbiljnijih poremećaja na tržištu snabdjevanja i inflatornog okruženja. Privatna potrošnja ima stabilan trend rasta (+3,5% yoy) koji je djelimično podržan povećanjem plata posebno u privatnom sektoru, te povećanjem priliva doznaka iz bh. dijaspore. Relativno skroman efekat na rast BDP-a imala je državna potrošnja (+1,6% yoy) koja je blago uvećana u odnosu na nivo prethodne godine. Ohrabrujući trend iz 2021. godine, kada je izvoz rastao brže od uvoza, je produžen na prvo polugodište 2022. godine na način da je uvozna strana uvećana za +27,6% yoy, dok izvoz raste u istom periodu po stopi od +30,7% yoy. Ipak, spoljnotrgovinski odnosi Bosne i Hercegovine rezultiraju konstantnim neto deficitom koji za navedeni period znosi 4,61 milijardu KM.
„Drugu polovinu 2022. godine karakterišu suprotni trendovi u odnosu na prvo polugodište i sporija dinamika BDP-a, zbog usporavanja ključnih makroekonomskih pokretača, posebno usporavanja dinamike potrošnje i većeg negativnog doprinosa neto izvozne pozicije. To je odraz procesa povećanja kamatnih stopa Evropske Centralne Banke koji rezultira usporavanjem ekonomije eurozone. Očekuju se efekti prelijevanja na našu zemlju i region jugoistočne Europe koji je visoko ekonomski povezan sa eurozonom. Uprkos očekivanom usporavanju kreditnog rasta, bh. bankarski sektor pokazuje karakteristike stabilnosti na poljima kapitaliziranosti, likvidnosti, kvaliteta imovine, depozitnog rasta i profitabilnosti“, istakli su iz Odjela za istraživanje i savjetovanje Raiffeisen banke u BiH.
Sveukupno, nakon vrlo povoljnog prvog polugodišta i očekivanog usporavanja u drugom polugodištu, ukupan realni rast BDP-a za 2022. godinu se procjenjuje na 4% yoy. Značajnije usporavanje se očekuje u 2023. godini kada je projicirana stopa rasta BDP-a od +1,5% yoy.
U kontekstu inflacije, Bosna i Hercegovina bilježi jednu od najviših stopa inflacije u regiji na godišnjem nivou te je ciljana inflacija za 2022. godinu 14% yoy. Ova godina bi trebala biti obilježena blažim inflatornim udarima, sa projiciranom stopom inflacije od +6,0% yoy.
„Bitno je istaći da Bosna i Hercegovina gotovo u cjelosti zavisi od kretanja cijena na međunarodnom tržištu te nema definisane mjere koje bi ublažile inflatorne udare. Ipak, država indirektno može pomoći privredi ubrzanjem reformi i integracionih procesa. Na ovaj način bi se iskoristio pozitivan momentum nastao nakon potpisivanja koalicionih sporazuma za relativno brzo formiranje tijela vlasti i dobijanja statusa kandidata za punopravno članstvo u EU“, navode analitičari Raiffeisen banke.