U periodu izrazito povećane neizvjesnosti i turbulencija na berzama, ulagači i dalje traže sigurno utočište u zlatu.
Nova čarobna razina premašena je u petak, jer se unca zlata od 31,1 grama prvi put morala platiti više od 3000 dolara. Zlato je ove godine poskupilo 14 posto (i trenutno je prilično zrelo za korekciju prema dolje), a dugoročni prinos također je vrlo dobar.
Svako ko je kupio zlato sredinom marta 2015. (po 1150 USD) do danas ima prosječni godišnji povrat od točno 10 posto.
Zanimljivo, takva je profitabilnost bila i u posljednjih 20 godina. Sve više i više novca pritječe u ETF-ove potpomognute zlatom. U posljednje vrijeme cijene zlata također su potaknute kupovinom centralnih banaka.
Važan kupac je Kina, koja je u februaru četvrti mjesec zaredom ojačala svoje rezerve nastojeći smanjiti ovisnost o dolarskim ulaganjima, prenosi SEEbiz.
Pozitivno na cijenu utječu i očekivanja da bi Fed u junu mogao sniziti kamatne stope. Američka centralna banka sastat će se sljedeće sedmice, ali će gotovo sigurno ostaviti kamatne stope nepromijenjenima. Inače, pojavile su se teorije da Donald Trump svojom politikom (carine, otpuštanja u javnom sektoru…) usporava ekonomski rast i time utječe na pad prinosa državnih obveznica.
Prezadužena Amerika ove godine mora refinancirati veliki dio svog duga, pa im je naravno u interesu da kamatne stope budu što niže, jer bi time uštedjeli milijarde dolara na novim emisijama obveznica.
Istodobno, pred sve lošijim makroekonomskim podacima, Trump bi Fed “natjerao” na dodatno snižavanje kamata, što bi otvorilo put novom ekonomskom uzletu.