Investicioni potencijal u mjere energetske efikasnosti u BiH procjenjuje se na oko pet milijardi maraka – izjavio je danas Mak Kamenica, zamjenik direktora USAID-ovog projekta Investiranje u sektor energije (EIA).
Predstavnici tog i projekta “Promocija energetske efikasnosti u BiH” Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ) na sjednici Skupštine Udruženja građevinara Privredne komore Federacije BiH (PFBiH) predstavili su investicione potencijale u BiH kroz provođenje politika i mjera energetske efikasnosti (EE). Jedan od mogućih instrumenata kojim se finansiraju mjere EE putem domaćih sredstava, koja ne zavise od donacija ili kredita, jesu obligacione šeme EE.
Kamenica je kazao da se radi o oblasti koja predstavlja veliku razvojnu šansu, te da se u okviru ovih projekata USAID- a- i GIZ-a pruža podrška da bi se napravila sistemska rješenja koje bi omogućila da se taj potencijal postigne.
Ognjen Marković je uime USAID-a predstavio projekat Investiranje u sektor energije (EIA) čiji je glavni cilj da pomogne BiH da privuče investicije i otvori nova radna mjesta u sektoru energije. Putem tog projekta, USAID, među ostalim, radi na revidiranju i usklađivanju procesa izdavanja dozvola za izgradnju objekata za proizvodnju električne energije, kako bi se širom zemlje osigurala konzistentnost, transparentnost i ambijent povoljan za investicije.
Rukovodilac projekta “Promocija energetske efikasnosti u BiH” GIZ-a Goran Krstović je kazao da je EE tema koja je aktuelna već nekoliko godina, te da se nedavnim usvajanjem zakona koji tretira ovu oblast u FBiH, a koji će stupiti na snagu nakon objave, došlo do trenutka kada treba ozbiljnije pristupiti uvođenju sistema koji će omogućiti benefit.
Što se tiče materijala za energetsku efikasnost, kako je kazao predsjednik Udruženja građevinara FBiH Hamed Ramić, sve se to može proizvesti u BiH.
– Malteri, razne izolacije i pomoćni materijali, sve je to domaća proizvodnja. U ovom momentu se proizvodi jedan dio, međutim, to neće biti dovoljno za ovaj zahvat. Koliko mi je poznato, proizvodnjom stiropora u BiH bavi se nekoliko firmi, proizvode se i malteri, ljepila za fasadu – dodao je Ramić.
Na sjednici Skupštine Udruženja građevinara (PKFBiH) predstavljena je i Strategija razvoja industrije građevinskog materijala Federacije BiH, kao dokument koji bi trebalo da usvoje Vlada i Parlament FBiH.
Analiza industrije građevinskog materijala i građevinarstva urađena je na osnovu dostupnih pokazatelja o zaposlenosti, plaćama, kapacitetima proizvodnje i usluga u građevinarstvu, dostupnoj literaturi o nalazištima sirovina koji su metodološki obrađeni i prezentirani u strategiji.
Strategija razvoja IGM se temelji na razvojnoj industriji FBiH i usklađena je sa strategijom razvoja FBiH. Na izradi strategije radila je radna grupa koju je imenovao ministar energije, rudarstva i industrije, a činili su je predstavnici privrede – proizvođači građevinskog materijala, predstavnici Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH i Privredne komore FBiH.
