Vlasnik slovenske Iskra grupe Dušan Šešok uvjeren je da riječko brodogradilište “3. maj 1905” ima realnu šansu za oporavak, ali upozorava da će za to biti nužni ozbiljni zahvati – od ulaganja i reorganizacije do promjene radnog mentaliteta.
Iskra grupa, koja je prošle godine ostvarila prihode od oko 300 miliona eura uz dobit od 40 miliona, već ima iskustva s uspješnim industrijskim akvizicijama u Hrvatskoj. Nakon šibenskog brodogradilišta i zagrebačke Elke, sada preuzima i znatno zahtjevniji riječki “3. maj”.
Velik potencijal, ali i veliki problemi
Brodogradilište se prostire na više od pola miliona kvadratnih metara, no suočava se s ozbiljnim izazovima: zastarjelom opremom, zapuštenom infrastrukturom, oštećenom obalom, nedostatkom stručne radne snage i nedovoljno popunjenom knjigom narudžbi.
– Vidimo potencijal i tržište postoji. Imamo velik broj upita za gradnju brodova i vjerujem da ćemo u narednih šest mjeseci osigurati nove poslove – ističe Šešok za Novi list.
Ključ je u organizaciji i kontroli troškova
Prema njegovim riječima, jedan od glavnih razloga propasti brodogradnje u Hrvatskoj bila je loša produktivnost i nedovoljna kontrola troškova.
– Brodovi su bili kvalitetni, ali se trošilo previše radnih sati. Bez efikasne organizacije i kontrole svakog troška nema uspjeha – naglašava.
Najveći izazov bit će reorganizacija 442 zaposlenika i promjena radnog pristupa.
– Ne tražimo nemoguće, ali gubici se više neće pokrivati. Svi moraju dati maksimum. Oni koji to ne žele, morat će potražiti druge opcije – poručuje.
Ulaganja i koncesija ključni za razvoj
Procjenjuje se da će u brodogradilište dugoročno biti potrebno uložiti više od 100 miliona eura. Međutim, veća ulaganja ovise o produženju koncesije koja istječe 2031. godine.
– Dok ne osiguramo produženje koncesije, ne bi bilo ozbiljno ulaziti u velike investicije. No, odmah ćemo uložiti između pet i deset miliona eura u najnužniju modernizaciju – kaže Šešok.
Izravna pomoć države nije izgledna, no promjene na razini Europske unije mogle bi ići u prilog brodogradnji, koja bi se ubuduće mogla izjednačiti s drugim industrijama kada je riječ o potporama.
Kadrovski i tržišni izazovi
Jedan od ključnih problema je nedostatak stručnjaka, posebno inženjera. Uprava planira jačanje stručnog kadra, uz mogućnost suradnje s vanjskim projektantskim uredima.
Šešok ističe i otvorenost prema suradnji s drugim tvrtkama na riječkom području.
Fokus na civilne projekte
Kupnja brodogradilišta, naglašava, nije povezana s mogućim vojnim projektima poput gradnje korveta.
– Imamo dovoljno upita za civilne brodove. To je naš primarni fokus – kaže.
Dodaje kako će se, ako se ukaže prilika, javiti i na natječaje za vojne projekte, ali ističe da su oni sekundarni u odnosu na komercijalne poslove.
