Sa svojih 330 radnika smještenih uglavnom u bivšim halama tuzlanske Fabrike obuće Aida, Intral BH jedna je od najuspješnijih obućarskih tvornica u Bosni i Hercegovini. To potvrđuje i prethodna godina, koja je jedna od najuspješnijih od osnivanja firme, a ova godina bi mogla biti i još uspješnija, s obzirom na planirano povećanje i obima proizvodnje i broja zaposlenika – piše Oslobođenje.
Intral BH je počeo poslovanje sa proizvodnjom u dvije industrijske grane – automobilskoj i obućarskoj. Ovo se promijenilo prošle godine, kada je Intral BH prodao svoju fabriku automobilskih presvlaka, u kojoj je proizvodio za renomiranu svjetsku firmu Boxmark.
– Mi to smatramo velikim uspjehom, jer smo svojim radom i profesionalnošću uspjeli stvoriti fabriku koju smo na kraju prodali svom poslovnom partneru Boxmark iz Austrije. Oni su kupili našu poslovnu zgradu, preuzeli 230 radnika i nastavili sa poslovnim aktivnostima, koje smo mi doveli do tog nivoa da je Boxmark odlučio da uđe na tržište BiH. To je jedan gigant koji radi presvlake za VW, BMW, Maserati i slično – kazao je za Oslobođenje Alija Šehović, direktor firme Intral BH.
Prodajom ove proizvodne cjeline, Intral BH se maksimalno posvetio obućarstvu. U prethodnoj godini su otkupili bivše proizvodne hale Fabrike obuće Aida, koja je trenutno u stečaju, te uložili oko milion KM u renoviranje i prilagođavanje hala savremenom proizvodnom procesu.
U trenutku kada je Intral BH iz Lukavca preselio u Tuzlu zapošljavao je 230 radnika. Danas ih ima za stotinu više.
– Došli smo sa 230 radnika u januaru prošle godine, a sad imamo oko 330 radnika, što je povećanje za trećinu u godinu. To je jedan dobar uspjeh kada je u pitanju proizvodnja. Međutim, indirektno, mi smo odgovorni za zapošljavanje više od hiljadu radnika. Boxmark je od kupovine naše fabrike povećao broj radnika na 500, mi smo s obzirom na povećanje poslovnih aktivnosti morali angažovati i dvije firme iz Gračanice sa oko 200 radnika i jednu iz Doboja sa 50 radnika – dodao je Šehović.
Ukoliko se ispune planovi i prevaziđu manje poteškoće, Intral BH bi do kraja 2017. godine mogao dobiti još jedan proizvodni pogon na području općine Srebrenik.
– Plan je da ove godine dođemo na minimalno 400 radnika, ali to ćemo još vidjeti. Imamo namjeru da realizujemo projekat koji smo prošle godine započeli i trenutno smo u fazi pregovora sa Općinom Srebrenik o pronalaženju lokacije za formiranje dva odjeljenja krojača. Namjera nam je da neke dislociramo, te da uposlimo nove, s obzirom na to da tamo postoji izvjestan kvantum radne snage koji je zainteresovan za rad kod nas – dodao je Šehović.
Sadašnjih 330 radnika sav posao obavlja za inostrano tržište, s obzirom na to da se Intral BH u potpunosti fokusirao na stavljanje na raspolaganje svjetskim markama obuće. U svom proizvodnom procesu Intral u ovom trenutku proizvodi srednje ekonomske i krajnje modne brendove, a posebno se izdvajaju modne marke Hegel i Mefisto.
– Sreća je da smo uspjeli stabilizovati poslovne partnere, te da radimo tokom cijele godine, s obzirom na to da je obućarstvo sklono tim cikličnim poslovanjima. Imamo nekoliko jakih poslovnih partnera, među kojima se izdvajaju Mefisto iz Francuske, Lorenz Group Schue, Hegel, Vital i Woody iz Austrije, te EF3 iz Italije. To su srednje ekonomske do modne cipele i mogu se naći širom svijeta – kazao je Šehović.
Nukleus operativnog menadžmenta i iskusnih radnika u procesu proizvodnje Intrala BH čine radnici nekadašnjeg tuzlanskog giganta Aida, koji je od prije dvije godine u stečaju zbog loše upravljačke politike Vlade TK-a. Vrata ove firme su i dalje otvorena za Aidine radnike koji imaju iskustvo i disciplinu da rade u Intralu BH.
– Uspjeli smo zaposliti izvjestan broj radnika Aide koji su se prijavili i postali dio kolektiva Intrala. Radnici su i ranije sukcesivno prelazili u Intral, još od 2008. godine i sigurno možemo reći da je trećina radnika Intrala BH nekad radila u Aidi – kazao je Šehović.
Aida i Intral BH u neraskidivoj su vezi, a planovi Intrala su da kroz stečajni postupak, ukoliko se stvore uslovi i postigne dogovor, kupi Aidine proizvodne hale.
Kadar
– Mi smo tokom 2015. godine tražili u cijelom TK-u gdje bismo mogli postaviti fabriku i onda smo naišli na Aidu. Sa Aidom smo i ranije sarađivali, ali bilo je tu nekih problema. Ipak je ozbiljnost realnog, privatnog sektora u odnosu na tada društveni sektor neuporediva. Tako da je to bio razlog zašto nismo mogli ostvariti ozbiljniju saradnju. Naš cilj jeste da u jednom trenutku razgovaramo i da otkupimo ove hale koje su tu. Postoje neke barijere, ali vidjet ćemo – kazao je Šehović.
Iako se, gledajući primjer Intrala, čini da na domaćem tržištu ima mnogo obućara i sličnih kadrova, to je rijetko slučaj, pa je Intral BH morao pokrenuti projekat obuke i školovanja mladih obućara, koji bi u budućnosti trebali preuzeti proizvodne procese u njihovim fabrikama. Tako su prošle godine zajedno sa Gradskom upravom Tuzla i USAID-ovim projektom Gold, u Srednjoj mješovitoj školi uspjeli pokrenuti jedno odjeljenje obućara.
– Ponosni smo na ovaj projekat, jer smo na kraju uspjeli realizovati upis jednog odjeljenja obućara u ovu školu. Gradska uprava je stipendirala učenike i nastavit će s tim tokom školovanja, a učenici će nastavu pohađati u Intralu. Prije dvije sedmice su već odradili i prvu praksu i mogu reći da smo uspjeli i da smo na dobrom putu da imamo dobar kadar, a i pokazali smo ostalima na koji način se može mijenjati školski sistem i prilagoditi potrebama tržišta – kazao je Šehović.
Iako je Intral BH jedna od najuspješnijih firmi iz ove industrijske grane, sa prepoznatljivim i kvalitetnim proizvodom, u ovom trenutku ne postoji ideja za brendiranje cipela koje izlaze iz njihovih proizvodnih hala. Nekoliko je razloga za to.
– Brend u obući se može napraviti, ali to mora biti kompletan proces. Da bi se napravio brend, treba da bude vizija, da se imaju dizajneri, a da bi se pozicionirao na tržištu, mora imati istoriju. Mi u ovom trenutku nemamo namjeru razvijati neki brend u ime Intrala. Čak i ako retrospektivno pogledamo, Aida je prije rata imala neke svoje modele, ali to nije bio neki brend, poput Astre ili Planike. U ovom trenutku je to vrlo teško – kazao je Šehović.
