INTERVJU / Stela Melnic, direktorica EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu: Digitalna transformacija kao strateški odgovor

0

U vrijeme kada se Bosna i Hercegovina suočava s izazovom kontinuiranog odlaska mladih i jačanjem domaće konkurentnosti, digitalna transformacija postaje više od trenda – ona je nužnost. Kroz nju mala i srednja preduzeća mogu pronaći novi put razvoja, ali i razlog da ostanu i posluju u zemlji.

O mogućnostima koje digitalizacija donosi, izazovima njenog provođenja te ulozi programa “Go Digital in the Western Balkans” koji zajednički implementiraju EBRD i EU, za BiznisInfo.ba je govorila Stela Melnic, direktorica EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu.

Može li digitalna transformacija malih i srednjih preduzeća zadržati poduzetnike u Bosni i Hercegovini?

Digitalna transformacija predstavlja veliki potencijal za mala i srednja preduzeća (MSP) i poduzetnike u Bosni i Hercegovini. U zemlji koju karakterizira administrativna složenost, ograničena veličina tržišta i stalna emigracija talenata, digitalizacija nudi strateški put ka otpornosti, konkurentnosti i održivom rastu. U tom kontekstu, digitalizacija MSP nije samo tehnološki napredak, već strateški odgovor na strukturne slabosti.

Kroz usvajanje dostupnih digitalnih alata poput cloud servisa, e-trgovine i automatizacije poslovnih procesa, lokalni poduzetnici mogu značajno povećati efikasnost, smanjiti operativne troškove i proširiti svoje poslovanje izvan granica BiH. Digitalni kanali brišu geografske barijere, omogućavajući čak i najmanjim firmama da se takmiče na regionalnom i globalnom tržištu, što je posebno važna prednost u zemlji sa ograničenom domaćom potražnjom.

Melnic: Digitalna transformacija predstavlja veliki potencijal za mala i srednja preduzeća (MSP) i poduzetnike

Međutim, potpuno ostvarivanje navedenih prednosti ovisi o sistemskoj podršci: javnim ulaganjima u infrastrukturu, poticajima za usvajanje ICT tehnologija, programima digitalne pismenosti i koherentnim politikama na nivou entiteta i države. Saradnja između javnog sektora, telekom operatera, obrazovnih institucija i privatnih kompanija mora predstavljati temelj za izgradnju održivog digitalnog ekosistema. Bez takvog okruženja, digitalizacija ostaje privilegija odabranih, umjesto da postane široko dostupan pokretač razvoja.

Kada se strateški implementira, digitalna transformacija može postati ključni faktor u zadržavanju preduzetnika u BiH — ne samo pružajući ekonomske koristi, već i stvarajući osjećaj perspektive i pripadnosti. Za Bosnu i Hercegovinu, poticanje digitalnog poduzetništva predstavlja strateški imperativ, nudeći realan i skalabilan put ka ekonomskoj revitalizaciji, društvenoj stabilnosti i zadržavanju ljudskog kapitala u sve konkurentnijoj digitalnoj ekonomiji.

Na koji način EBRD i EU program “Go Digital in the Western Balkans” mijenja poslovanje i otvara nova tržišta?

Program „Go Digital in the Western Balkans“ jedna je od najznačajnijih razvojnih inicijativa MSP u Bosni i Hercegovini. On ne samo da uvodi digitalne alate u svakodnevno poslovanje, već i oblikuje samu logiku učešća na tržištu. U zemlji u kojoj su MSP često ograničena lokalnom potražnjom, infrastrukturnim slabostima i ograničenim kapitalom, ovaj program omogućava pristup tehnologijama koje su ranije bile rezervisane za velike korporacije.

Program „Go Digital in the Western Balkans“ jedna je od najznačajnijih razvojnih inicijativa MSP u Bosni i Hercegovini

Kroz ERP sisteme, e-commerce rješenja, robotiku i druge alate, kompanije mogu automatizirati procese, povećati produktivnost, optimizirati resurse i pratiti performanse u realnom vremenu. Integracija automatizacije i digitalizacije u poslovne operacije čini MSP otpornijim i bolje pripremljenim za ispunjavanje regulatornih zahtjeva i očekivanja potrošača na domaćem, EU i globalnom nivou. Time se ne povećava samo operativna efikasnost, već i stvara temelj za strateško planiranje i dugoročni rast.

Možda je najtransformativniji aspekt programa u otvaranju novih tržišta i redefinisanju poslovnih modela. Digitalni kanali omogućavaju direktnu komunikaciju sa krajnjim kupcima širom svijeta, uklanjajući posrednike, povećavajući profitne marže i šireći tržišni doseg. Lokalni proizvođači i pružaoci usluga više nisu ograničeni geografijom — uz snažnu digitalnu prisutnost i logističku podršku, mogu konkurisati regionalno i globalno.

Pored toga, digitalno opremljene kompanije privlačnije su investitorima, jer mogu transparentno predstaviti metrike učinka, usklađenost sa regulatornim okvirima i potencijal za skaliranje. Tako program „Go Digital in the Western Balkans“ djeluje ne samo kao tehnološki katalizator, već i kao pokretač ekonomske transformacije poslovnog sektora u Bosni i Hercegovini.

Program također doprinosi izgradnji inkluzivnog i otpornog digitalnog ekosistema, s posebnim fokusom na jednak pristup za kompanije kojima upravljaju žene, potičući inovacije, transfer tehnologije i umrežavanje. Kroz podršku digitalnim kompetencijama i integraciju u EU digitalno tržište, „Go Digital in the Western Balkans“ pozicionira Bosnu i Hercegovinu kao zemlju koja ne samo da prati globalne trendove, već aktivno učestvuje u njihovom oblikovanju.

Što to znači za mlade, žene i ostanak ljudi u Bosni i Hercegovini?

Digitalna transformacija u Bosni i Hercegovini pruža mladima izvanrednu priliku za profesionalni razvoj bez napuštanja zemlje. U zemlji gdje odlazak mladih često proizlazi iz nedostatka perspektive, digitalna ekonomija otvara vrata globalnim tržištima, inovacijama i znanju. Kroz pristup digitalnim alatima, online edukaciji, platformama za freelancing i startup ekosistemima, mladi mogu graditi konkurentne, svjetski priznate karijere, istovremeno ostajući povezani sa svojim lokalnim zajednicama. Ako se ovaj potencijal podrži strateškim ulaganjima u infrastrukturu, digitalnu pismenost i dostupno finansiranje, digitalna transformacija može postati ključni mehanizam za zaustavljanje “odliva” mozgova i izgradnju generacija koje stvaraju novu vrijednost u Bosni i Hercegovini.

Melnic: digitalna transformacija može postati ključni mehanizam za zaustavljanje “odliva” mozgova

Za žene, posebno one koje se suočavaju s ograničenim mogućnostima zapošljavanja zbog porodičnih obaveza ili geografskih prepreka, digitalna transformacija uvodi novu dimenziju ekonomske slobode. Digitalni alati omogućavaju pokretanje online biznisa iz vlastitih domova, uklanjajući tradicionalne prepreke pristupu tržištu. Rad na daljinu, fleksibilni poslovni modeli i digitalna komunikacija omogućavaju ženama da usklade profesionalne ambicije s privatnim životom, dok digitalna pismenost postaje ključni put prema širim tržištima, nižim troškovima i većoj autonomiji. Ulaganje u digitalne vještine žena otvara put ka samostalnosti, inovacijama i dugoročnoj stabilnosti. Pored toga, digitalizacija smanjuje troškove pokretanja biznisa, omogućava pristup globalnim kupcima i potiče raznolikost u poslovnom sektoru, gradeći inkluzivniju i otporniju ekonomiju.

U širem društvenom kontekstu, digitalna transformacija može postati temelj za zadržavanje ljudi u Bosni i Hercegovini — ne kroz nostalgiju, već stvaranjem stvarnih prilika. Zato je važno da obrazovne institucije, nevladine organizacije i privatni sektor sarađuju na razvoju pristupačnih i kvalitetnih programa digitalnog obrazovanja, prilagođenih različitim starosnim grupama, nivoima znanja i životnim okolnostima. Samo kroz sistemsku podršku i individualnu inicijativu, digitalna transformacija može postati pokretač stvarne društvene promjene. U tom smislu, digitalizacija nije samo tehnološki napredak — ona je društveni projekt, generacijska prilika i strateški alat za izgradnju stabilnije, pravednije i prosperitetnije Bosne i Hercegovine.

Ima li Bosna i Hercegovina dovoljno digitalnih stručnjaka da isprati ovu transformaciju?

Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim izazovom u osiguravanju dostupnosti digitalnih stručnjaka potrebnih za uspješnu implementaciju digitalne transformacije. Iako IT sektor pokazuje veliki potencijal, on je koncentrisan u urbanim centrima poput Sarajeva, Banje Luke i Mostara, dok manja mjesta i ruralna područja ostaju digitalno marginalizirana. Dodatni izazov predstavlja činjenica da značajan broj domaćih IT profesionalaca radi za inostrane kompanije putem outsourcing modela, čime se smanjuje njihova dostupnost za lokalne projekte i kompanije. Ova situacija stvara neravnotežu u pristupu digitalnim resursima i usporava širenje digitalne ekonomije na nacionalnom nivou.

Rješavanje problema nedostatka digitalnih stručnjaka zahtijeva strateški pristup obrazovanju, prekvalifikaciji i lokalnom razvoju kapaciteta. Jedan od ključnih koraka jeste omogućavanje ljudima iz drugih sektora da steknu digitalne vještine kroz intenzivne programe obuke i mentorstva. Modernizacija univerzitetskih kurikuluma, uz aktivno uključivanje privrede u oblikovanje nastavnih sadržaja, može osigurati da diplomci budu spremni za stvarne izazove tržišta.

Važno je naglasiti da izazov ne leži samo u kvantitetu stručnjaka, već i u njihovoj specijalizaciji i kvalitetu. Digitalna transformacija zahtijeva širok spektar profila — od softverskih inženjera i UX/UI dizajnera do analitičara podataka, stručnjaka za sajber sigurnost, digitalnih stratega i AI eksperata. Bosna i Hercegovina treba razvijati multidisciplinarni pristup obrazovanju i profesionalnom razvoju kako bi stvorila radnu snagu sposobnu da odgovori na složene zahtjeve digitalne ekonomije. Bez takvih strateških ulaganja, digitalna transformacija rizikuje da ostane djelimična i neujednačena, umjesto da postane pokretač inkluzivnog i održivog razvoja.

Može li digitalizacija riješiti izazove poput administrativnih barijera, sive ekonomije i nepovjerenja u domaći biznis?

Digitalizacija i automatizacija imaju značajan potencijal da ublaže neke od najupornijih sistemskih izazova u bh. ekonomiji. U kontekstu administrativnih barijera, primjena e-Government rješenja može pojednostaviti birokratske procese, eliminirajući nepotrebnu dokumentaciju, fizičke odlaske i duga čekanja. Elektronski obrasci, automatizovane platforme za izdavanje dozvola i digitalno praćenje procedura omogućavaju poduzetnicima bržu i transparentniju komunikaciju s institucijama. Ovi sistemi ne samo da štede vrijeme, već i smanjuju mogućnosti za subjektivno odlučivanje i korupciju, čime jačaju povjerenje u javnu upravu.

Kada je riječ o suzbijanju sive ekonomije, digitalni alati predstavljaju ključne pokretače transparentnosti. Elektronsko fakturisanje, digitalni sistemi za praćenje transakcija i napredne tehnologije poput blockchaina omogućavaju praćenje ekonomskih aktivnosti u realnom vremenu, čime se otežava prikrivanje prihoda i izbjegavanje poreznih obaveza. Digitalizacija finansijskih tokova također potiče kompanije da izađu iz sivog sektora, pružajući im pristup formalnim pogodnostima — od lakšeg finansiranja do pravne zaštite. Istovremeno, digitalna ekonomija otvara vrata široj tržišnoj integraciji, gdje transparentnost postaje konkurentska prednost, a ne prepreka.

Pitanje nepovjerenja u lokalne kompanije može se također efikasno riješiti kroz digitalne mehanizme koji omogućavaju verifikaciju kvaliteta i dosljednost usluga. Recenzije korisnika, transparentne poslovne politike i dostupnost digitalnih certifikata usmjeravaju fokus na meritokratiju i izgradnju reputacije. Lokalne kompanije koja koriste e-commerce platforme i ulažu u digitalnu prisutnost imaju priliku da se profesionalno predstave široj publici, jačajući povjerenje i identitet brenda. Međutim, puni potencijal digitalizacije bit će ostvaren samo ako bude integrisan u širi okvir reformi — pravnu sigurnost, institucionalnu odgovornost i dugoročne strategije izgradnje povjerenja. Digitalizacija je snažan alat, ali njegova efikasnost zavisi od spremnosti sistema da ga pravilno koristi.

Više o „Go Digital in the Western Balkans“ programu

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), u partnerstvu s Evropskom unijom (EU), provodi program “Go Digital in the Western Balkans”. Program je osmišljen da podrži mala i srednja preduzeća (MSP) u ubrzavanju njihove digitalne transformacije i usklađivanju poslovanja s EU standardima.

Kombinujući ciljanu kreditnu liniju, dostupnu putem lokalnih partnerskih finansijskih institucija, s investicijskim EU poticajem od 10%, program podržava ulaganja u automatizaciju, digitalizaciju i zelene tehnologije.

Pored besplatne tehničke pomoći za planiranje i provedbu projekata, program nudi prioritetan pristup finansiranju za mikro i mala preduzeća, uz posebnu podršku preduzećima koja vode žene, pomažući MSP da povećaju produktivnost, unaprijede kvalitet, prošire tržišni potencijal i ojačaju svoju konkurentnost.