Više od 300 hiljada građana Bosnе i Hercegovinе u posljednjih osam godina otišlo je iz zemlje u potrazi za poslom i boljim životom. U isto vrijeme, hiljade naših građana zapоslilo se u stranim kompanijama koje su predstavništva otvorile u BiH. Bolji uslovi rada, plate veće od prosjeka, uticali su da bar dio radno aktivnog stanovništva ostane u zemlji.
Umica Hadžić ima znanja i kompetencije koji bi joj i na stranom tržištu obezbijedili posao. Mogućnost da radi u švedskoj firmi sa njemačkim klijentima ne odlazeći iz BiH zadržala je ovdje, izvještava BHRT.
„Iako možda neki misle da nemaš priliku u Bosni, ipak mislim da se ostvarujem kao mlada žena u Bosni i Hercegovini. Na taj način imam priliku da ostajem ovdje gdje su mi i roditelji i prijatelji i poznanstva“, kazala je Umica Hadžić, zaposlenik u pozivnom centru “Transcom“ Tuzla.
Ova firma otvorila je prvi servisni centar u Tuzli u jeku pandemije sredinom prošle godine. Ima više od 100 radnika, planiraju nova radna mjesta i nove centre u više bh. gradova.
“Prvenstveno nam je bitan kadar koji govori njemački jezik, a u budućnosti planiramo da zapošljavamo isto kandidate koji su sposobni da govore engleski, holandski i francuski jezik“, kaže Amar Čajić, specijalista za zapošljavannje u “Transcom”, Tuzla.
“Imamo kompetentno radno osoblje, imamo kompetentne vođe koji nam pomažu da se prilagodimo sve bolje i bolje svom poslu tako da postanemo konkurentni na svjetskom tržištu“, kazao je Tarik Sakić, zaposlenik u pozivnom centru
Ovaj vid poslovanja se počeo širiti unazad dvadeset godina u svijetu. Za našu zemlju prednost je u prenosu specifičnih znanja u cilju konkurentnosti domaće privrede.
„Naši poduzetnici iskoriste ta znanja i onda to kapitaliziraju u smislu formiranja nekih novih kompanija i izlaska na globalno tržište.Druga bitna stvar je što se unapređuje produktivnost domaće radne snage i ono što je najvažnije kada govorimo o BiH povećava se neto zaposlenost, plaćaju se određene porezne obaveze, dakle doprinosi i slično i ostaje to u BiH“, navodi Admir Čavalić, ekonomski analitičar.
U BiH postoji konkurentska prednost o pitanju outsourcinga za ino kompanije jeftina, a obrazovana radna snaga. To otvara mogućnost za rad po svjetskim standardima u uslovima znatno boljim i platama većim od bosanskohercegovačkog prosjeka, što bi u nekoj mjeri u budućnosti moglo amortizirati nagli pad broja radno aktivnog stanovništva u BiH.
