Odobrenje od osam nadležnih institucija, čekanje do 90 dana na dozvolu za izvoz te pribavljanje na desetke dokumenata samo su dio procedure koju za izvoz municije i oružja moraju ispoštovati bh. kompanije iz namjenske industrije.
Duge procedure stvaraju zastoj za koji pojedini kupci nemaju razumijevanja. Stoga su domaća preduzeća iz namjenske industrije pokrenule inicijativu da se u okviru novog zakona skrati rok za izdavanje dozvola na 30 dana, odnosno 60 dana gdje je potrebno izvršiti dodatne provjere.
Strogi propisi
Njihove zamisli je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) BiH uključilo u prednacrt Zakona o kontroli vanjskotrgovinskog prometa oružja, vojne opreme i proizvoda posebne namjene.
– Ključni zahtjev kompanija koje se bave proizvodnjom i prometom oružja i vojne opreme je bio rok za izdavanje isprava što je u potpunosti ispoštovano. Nacrt novog Zakona o kontroli vanjskotrgovinskog prometa oružja i vojne opreme i proizvoda posebne namjene se nalazi u proceduri usvajanja u Parlamentu BiH, a prethodno je usvojen od strane Vijeća ministara BiH – potvrđeno je za Faktor iz MVTEO-a.
Time će biti ubrzana procedura koja je predstavljala problem domaćim fabrikama namjenske industrije. Sa ovim problemom su upoznati i u Vladi FBiH. Amra Đendušić, savjetnica Federalnog premijera Fadila Novalića, koja je i sama dio radnog vijeka provela u namjenskoj industriji, za Faktor navodi da je procedura za izvoz municije i oružja iz BiH jako osjetljiva.
– BiH je jedna od zemalja u kojoj su najstrožije regulisani propisi po pitanju proizvodnje i izvoza naoružanja i vojne opreme – ističe ona.
Komisija za izvoz
Nakon što preduzeće iz namjenske industrije aplicira kod MVTEO-a za dobijanje dozvole za izvoz oružja i municije, Vijeće ministara BiH na prijedlog ovog ministarstva formira komisiju koja izdaje konačnu dozvolu. U komisiji se nalaze predstavnici MVTEO-a, Ministarstva vanjskih poslova BiH, Ministarstva sigurnosti BiH, Ministarstva odbrane BiH, Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Obavještajno-sigurnosne agencije BiH. U pojedinim slučajevima u komisiji su i predstavnici Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, Ministarstva civilnih poslova BiH i drugih organa.
Prema starom zakonu, ova komisija je imala rok od 60 dana za izdavanje dozvole za izvoz, odnosno 90 dana ako je potrebno izvršiti dodatne provjere za izvoz oružja. Rad ove komisije te dozvole ministarstava su u pojedinim slučajevima postali i političko pitanje.
Ugovor bh. firmi o izvozu municije u Ukrajinu vrijedan 10 miliona maraka je propao jer tadašnji ministar MVTEO-a Boris Tucić (SNSD) nije dao potrebu dozvolu.
Perspektive razvoja
Time je udovoljio zahtjevima Rusije koja je tražila blokadu izvoza municije iz BiH, iako su iz državnog Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva sigurnosti i Ministarstva odbrane dali dozvole.
Miješanje politike u rad namjenske industrije ipak nije ostavilo trajne posljedice po ovu privrednu granu. Izvoz domaćih preduzeća raste iz godine u godinu, a samo u 2015. vrijednost izvoza je porasla na 138 miliona KM. Potvrda je to činjenice da namjenska industrija ima perspektivu, te da bi uz kvalitetno upravljanje njenim razvojem i podrškom države, mogla pronaći svoje mjesto na svjetskom tržištu municije i naoružanja.
Kupci vojska i policija
Najčešći klijenti domaćih fabrika su ministarstva odbrane ili unutrašnjih poslova raznih zemalja. Zbog toga je dobijanje end-user certifikata, odnosno potvrde o tome ko robu kupuje, dijelom olakšano. S druge strane, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kod kojeg firme apliciraju za dobijanje dozvole za izvoz, potrebno je dostaviti i ostalu dokumentaciju poput potpisanog ugovora, potvrdu o krajnjoj upotrebi robe, izjavu krajnjeg korisnika da neće ponovo izvoziti kupljenu robu i niz drugih dokumenata. (Faktor)
