Inflacija u eurozoni usporila je prvi put u godinu i po dana, nudeći tračak nade Evropskoj centralnoj banci koja se bori da uguši najgori rast potrošačkih cijena sa kojim se ova generacija susrela.
Podaci za novembar pokazali su da je inflacija iznosila 10 posto, saopštio je u srijedu Eurostat, što je manje od od 10,4 odsto, koliko su očekivali ekonomisti koje je anketirao Bloomberg. Pad sa 10,6 odsto u oktobru bio je najveći od 2020, a za njega su zaslužni sporiji napredak troškova energije i usluga, čak i kada su cijene hrane rasle brže.
Zvaničnici ECB istakli su ranije te podatke kao ključne za dalju procjenu da li da povećaju kamatne stope za 75 baznih poena treći put zaredom – što je ishod koji bi sada mogao biti manje vjerovatan. Donosioci odluka će vjerovatno raspravljati o izvještaju na sastanku u srijedu, kada će se posljednji put sastati prije odluke o povećavanju stopa od 15. decembra, prenosi Bankar.me.
Iako se odnosi samo na jedan mjesec, slabljenje cjenovnih pritisaka donijeće olakšanje ECB, koja se pola godine suočila sa iznosima koje su više puta premašile prognoze ekonomista. Novi izvještaj se poklapa sa američkom statistikom iz oktobra, koja je takođe krenula putem slabijeg rasta, ohrabrujući neke zvaničnike Federalnih rezervi da razmotre smanjenje tempa povećanja kamatnih stopa.
Stopa inflacije u eurozoni ostala je dvocifrena već drugi mjesec, a zvaničnici su ove nedjelje pokušali da upozore na moguće lažne nade. Predsjednica ECB Christine Lagarde rekla je u ponedjeljak u Evropskom parlamentu da bi je “iznenadilo” ako je rast cijena dostigao vrhunac.
Njen zamjenikLuis de Guindos žalio se ranije ovog mjeseca zbog prethodnih “negativnih iznenađenja”. U utorak je naglasio da je “signal koji moramo da pratimo rast osnovne inflacije”, prenosi Bloomberg Adria.
Potpredsjednik je možda mislio na baznu inflaciju, koja ne računa cijene hrane i energije. Taj mera je ostala nepromijenjena na pet odsto, pokazao je izvještaj od srede.
I širom kontinenta ove nedjelje objavljeni su izvještaju o slabijem rastu potrošačkih cijena, a inflacija je bila slabija u Njemačkoj, Italiji, Španiji i Holandiji. U Francuskoj se neočekivano zadržala. Rast cijena se ubrzao u samo tri zemlje eurozone.
Zvaničnici ECB koristiće podatke kao indikator cjenovnih pritisaka, ali i za nove kvartalne ekonomske prognoze. Osim što pokazuju put inflacije, projekcije će vjerovatno otkriti i kako troškovni šok uništava evropski privredni rast, dok je recesija vjerovatno u toku.
Zvaničnici su podigli stope za 200 baznih poena od jula i sada moraju da odluče da li da još jednom povećaju 75 baznih poena ili se odluče za manje povećanje.
Nije jasno da li će niža stopa inflacije biti dovoljna da podstakne ECB ka poveća stope za samo pola poena. Prošle nedelje je članica Izvršnog odbora Isabel Schnabel već pokušala da dovede u sumnju mogućnost sporijeg pooštravanja.
– Dosadašnji podaci sugerišu da je prostor za usporavanje tempa prilagođavanja kamatnih stopa i dalje ograničen – rekla je ona.
