Takozvani “indeks bijede”, prvobitno je stvorio ekonomista Arthur Okun, kako bi američkom predsjedniku Lyndonu Johnsonu predstavio izvještaj o ekonomiji. Danas, ovaj indeks se primijenjuje globalno, kako bi odredio stepen nezadovoljstva u svijetu.
Prvi Indeks bijede predstavljao je obično sabiranje inflacije i stope nezaposlenosti. Bio je mijenjan u nekoliko navrata, sve dok se nije razvio do današnje forme koja uzima u obzir brojne faktore kao što su nezaposlenost, inflacija kamatne stope banaka, procenat promjene bruto društvenog proizvoda (GDP) po stanovniku i sl.
Evo kako izgleda indeks bijede za proteklu 2016. i šta nam on govori o ovoj 2017.
Venecuela je 2016. zadržala neslavno prvo mjesto najbjednijih zemalja.
Neuspijesi socijalstičke vlade i korupcija prisutna u državnom naftnom sektoru, isplivali su tokom protekle godine punim intenzitetom, a Venecuela je postala 57. primer hiperinflacije u modernoj ekonomskoj istoriji.
Na listi najbjednijih drugo mjesto drži Argentina.
Poslije godina vladavine socijaliste Nestora Carlosa Kirchnera, Argentina je odustala od ideja koje su uništile ekonomiju, ali mnogo problema opstaje u samoj osnovi argentinskog finansijskog sistema.
Na trećem mestu nalazi se Brazil koji, kako se navodi, predstavlja “leglo korupcije i nesposobnosti”, na šta ukazuje i nedavni opoziv predsjednice Dilme Rousseff.
Slična je situacija i sa Južnoafričkom Republikom koja se nalazi na poziciji broj četiri.
Prema izvještaju, korupcija u ovoj zemlji seže do samog vrha države, a predsjednik Jacob Zuma preživio je nedavni opoziv samim čudom, pošto je Ustavni sud te zemlje jednoglasno presudio da se Zuma nije držao Ustava.
Egipat je rangiran kao peta najbjednija zemlja i jedna je od zemalja koje su drastičnom brzinom potonule, pošto je očekivanu demokratizaciju nakon Arapskog proljeća zamijenilo sve jače crno tržište, vojna autokratija i sigurnosna nestabilnost.
Prema nekim procjenama, Egipat je u još težem položaju nego što to indeks pokazuje. U odnosu procjene inflacije koja je u izvještaju oko 17 posto, prema podacima Johns Hopkins Instituta, ona iznosi čak 150 posto.
Na šestom mestu nalazi se Ukrajina.
Ova istočnoevropska zemlja i dalje osjeća posljedice građanskog rata koji je počeo prije tri godine. Imajući u vidu i endemsku korupciju, kao i sve zategnutiju političku situaciju, rijetko ko je iznenađen nezadovoljstvom Ukrajinaca.
Azerbejdžan, koji se našao na sedmom mjestu, zaražen je korupcijom, prevarama, nesposobnošću i devalvacijom valute koja je od 2015. godine izgubila 57 posto vrijednosti u odnosu na dolar.
Slabljenje nacionalne valute na tržištima novca otežava biznis i drastično usporava privredu.
Turska, sa Recepom Tayyip Erdoğanom na čelu, koji je sve svoje snage posvetio borbi za opstanak na vlasti umjesto upravljanju državom, našla se na osmom mjestu, usljed devalvacije valute, katastrofalne sigurnosne situacije i zastrašivanja naroda.
Turska lira izgubila je 24 posto svoje vrijednosti u odnosu na dolar u prošloj godini, a ekonomija je u procesu spontane dolarizacije.
Na devetom mjestu ove listi našao se Iran, prije svega zbog korupcije, i nesposobnosti teokratsko-autokratske vlasti koja je, uprkos ukidanju međunarodnih sankcija, veoma spora u ekonomskim reformama.
Na posljednjem mjestu deset najbjednijih, nalazi se Kolumbija, čija je vlada bila toliko preokupirana pregovorima sa pobunjenicima iz Revolicuionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC), da je ekonomija praktično u zastoju, zbog velikog skoka kamatnih stopa.
Na pozitivnoj strani Indeksa, Japan ima najbolji rezultat, dok ga u stopu prati Kina sa nevjerovatnim rastom BDP od oko šest posto.
