INA, Energopetrol i NIS pod jednim krovom: Nastaje regionalni div

0

Ulazak mađarske kompanije MOL Group u završnu fazu preuzimanja Naftne industrije Srbije (NIS) mogao bi temeljno promijeniti odnose snaga u energetskom sektoru jugoistočne Evrope, piše BiznisInfo.ba. Riječ je o potencijalnoj akviziciji koja bi, po obimu, utjecaju i geografskom dosegu, stvorila najmoćniju regionalnu naftnu grupaciju još od raspada bivše Jugoslavije.

MOL započeo dubinsku analizu NIS-a

Kako je ranije objavljeno, predstavnici MOL-a već su stigli u Srbiju i započeli dubinsku analizu (due diligence) poslovanja NIS-a, obilazeći maloprodajnu mrežu, rafinerije i ključne proizvodne kapacitete. Ovakav proces u naftnoj industriji u pravilu znači samo jedno – transakcija je ušla u završnu fazu.

Preuzimanje NIS-a dešava se u osjetljivom geopolitičkom trenutku, obilježenom američkim sankcijama zbog većinskog ruskog vlasništva u NIS-u, ali i snažnim interesom Srbije da kompanija dobije stabilnog, zapadno orijentisanog strateškog partnera. U tom kontekstu, MOL se nameće kao najprirodniji i najrealniji kupac.

Ko je MOL i zašto je važan za region

MOL Group je jedna od najvećih integrisanih naftno-gasnih kompanija u centralnoj i istočnoj Evropi. Posluje u više od 30 zemalja, zapošljava desetine hiljada radnika i kontroliše kompletan lanac vrijednosti – od istraživanja i proizvodnje, preko prerade, do maloprodaje goriva i petrohemije.

Ključno za regionalni kontekst jeste činjenica da je MOL najveći dioničar hrvatske kompanije INA, čime je već duboko ukorijenjen na tržištu bivše Jugoslavije.

INA kao most prema BiH i regionu

Putem INA-e, MOL već ima izuzetno snažno prisustvo u Bosni i Hercegovini:

  • INA je vlasnik Energopetrola, jedne od najvećih i najprepoznatljivijih naftnih kompanija u BiH, sa dugom tradicijom i razvijenom maloprodajnom mrežom.

  • INA posjeduje i manjinski udio u Krajinapetrolu, jednoj od vodećih kompanija u sektoru nafte i derivata u Republici Srpskoj.

  • Njena kćerka-firma Holdina Sarajevo najveći je uvoznik naftnih derivata u BiH, ali i najveći uvoznik uopšte, gledano kroz sve robne kategorije.

Ovi podaci jasno pokazuju da MOL već sada ima strateški kontrolne tačke u energetskom sistemu BiH, i to kroz maloprodaju, veleprodaju i uvoz.

MOL i INA su danas među vodećim igračima na tržištu Slovenije, nakon što je MOL Group 2023. godine preuzeo tamošnju podružnicu OMV Slovenija, koja danas posluje u okviru zajedničke kompanije INA i MOL.

Šta donosi akvizicija NIS-a

NIS sa sobom donosi:

  • Rafineriju nafte Pančevo, jednu od tehnološki najnaprednijih u regionu

  • dominantnu mrežu benzinskih stanica u Srbiji

  • snažno prisustvo u BiH, Bugarskoj i Rumuniji

  • značajne kapacitete u istraživanju i proizvodnji nafte i gasa

Osim što je lider u Srbiji, NIS u Bosni i Hercegovini upravlja sa više od 40 benzinskih stanica, uglavnom kroz mrežu brendova NIS Petrol i Gazprom.

Spajanjem NIS-a sa postojećim MOL–INA sistemom, nastala bi vertikalno i horizontalno integrisana regionalna energetska sila, sa rafinerijama, logističkim pravcima i maloprodajnim mrežama koje pokrivaju gotovo cijeli prostor bivše Jugoslavije, ali i širi region jugoistočne Evrope.

Naftni lider bez presedana u bivšoj Jugoslaviji

Ako se akvizicija realizuje, MOL bi postao:

  • apsolutni lider u preradi i distribuciji nafte u bivšoj Jugoslaviji

  • ključni igrač u snabdijevanju BiH, Srbije, Hrvatske i okolnih tržišta

  • kompanija sa presudnim utjecajem na regionalnu energetsku sigurnost

Takva koncentracija tržišne moći nije viđena od vremena zajedničkog jugoslavenskog energetskog sistema, ali ovaj put pod kontrolom jedne privatne, tržišno orijentisane multinacionalne kompanije.

Zaključak: Strateški zaokret za region

Prodaja NIS-a MOL-u ne bi bila samo promjena vlasništva jedne kompanije – to bi bio strateški zaokret za cijeli region. Nastao bi energetski gigant koji bi ujedinio ključne naftne tokove Balkana, s potencijalom da dugoročno utiče na cijene goriva, investicije, energetsku sigurnost i političku ekonomiju jugoistočne Evrope.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba