Povjerioci i deponenti koji su držali više od stotinu miliona maraka u Banci Srpske ostat će bez svog novca i nikad ga neće moći naplatiti.
Ne mogu ni tužiti Vladu Republike Srpske kao vlasnika banke koja je “stvorena” tako što je Vlada RS-a preuzela pokušala javnim novcem spasiti Balkan Investment Banku (BIB). Preko BIB-a je, prema nekim podacima iz dosadašnje istrage, oprano oko 1,7 milijardi maraka. Vlasnici Litvanci su nakon toga “isparili”, piše Faktor.
Deseci miliona maraka javnog novca
U Banci Srpske su novac, osim fizičkih osoba, držali i privrednici, javna preduzeća kao i institucije… Elektroprivreda RS-a deponirala je u Banku Srpske oko 33 miliona maraka. Ministarstvo finansija i trezora RS-a držalo je u toj banci oko 24,2 miliona maraka. Javno preduzeće Autoputevi RS-a imalo je u toj banci oko 10,2 miliona maraka.
Jedina državna kompanija Elektroprijenos BiH oročila je bila u toj banci oko deset miliona maraka.
Među velikim deponentima su i Hidroelektrane na Drini sa 5,3 miliona maraka, Fond solidarnosti RS-a sa 4,4 miliona, Hidroelektrane na Trebišnjici sa oko četiri miliona maraka, Mješoviti Holding Elektroprivreda RS-a sa 2,6 miliona te Hidroelektrane na Vrbasu koje su u Banku Srpske deponirale milion maraka.
Ostali deponenti držali su u Banci Srpske oko 19,6 miliona maraka. Ukupna potraživanja od ove banke iznose oko 114,4 miliona maraka. Na to sve treba dodati i kamate. Većina tog novca prikupljenog od poreza građanima i firmama ili plaćanja struje praktično je izgubljena.
Mali deponenti skoro svi namireni
Banka Srpske trenutno je u procesu likvidacije koju vodi likvidacioni upravnik Petar Mićić ispred Agencije za bankarstvo RS-a. Ta agencija je sve do propasti banke produžavala dozvolu za rad banci i tako na neki način garantirala deponentima da će njihov novac biti siguran, a što je, pored političkih direktiva bio i osnovni razlog zašto su se oni odlučivali za korištenje usluga banke.
Oni koji su držali depozite, a uglavnom je riječ o korisnicima banke koji su imali na računima kao tekuća sredstva ili štednju u iznosu do 50.000 maraka, dobili su svoj novac. On je, naime, bio osiguran kod Agencije za osiguranje depozita BiH.
Direktor ove Agencije Josip Nevjestić potvrdio je za Faktor da je “većina” tog novca, odnosno depozita isplaćena preko UniCredit banke.
– Ostalo je za isplatiti još oko milion maraka. Mi smatramo da je praktično sve isplaćeno. Sve ovisi od vlasnika tih sredstava koji se trebaju pojaviti – kazao je Nevjestić za Faktor.
Propala licitacija
Ostaje pitanje kako će svoja potraživanja naplatiti veliki deponenti, koji su u banci držali iznose više od 50.000 maraka. Ono bi se trebali “namiriti” od prodaje imovine banke. Direktor Agencije za osiguranje depozita BiH kaže kako ova agencija nije zadužena za prodaju te imovine koju vodi likvidacioni upravnik kojeg je imenovala Agencija za bankarstvo RS-a.
Do sada su prodana samo četiri poslovna prostora, i to u Federaciji BiH, za oko 1,3 miliona maraka. Zgrada u kojoj se nalazi(lo) sjedište Banke Srpske u Banjoj Luci, što je pojedinačno najvrednija nekretnina, nije prodana ni na drugoj licitaciji, jer nije bilo zainteresiranih kupaca. Vrijednost zgrade procijenjena je na 10,34 miliona, a opreme u njoj (npr. bankomata) na 347.363 marke.
– Prodane su samo tri pokretne stvari u vrijednosti od 900 maraka. Ne znamo kad će ponovo biti raspisan javni poziv za prodaju zgrade – kazao je Petar Mićić, likvidacioni upravnik Banke Srpske.
Umanjivanje vrijednosti imovine
Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS-a SWOT, smatra da je vrijednost zgrade sjedišta Banke Srpske precijenjena.
– Obično svi čekaju i niko se ne prijavljuje na prvim licitacijama. Neko će tu zgradu kupiti, ali kad se njezina cijena dramatično smanji. Po toj cijeni od 10,34 miliona maraka je neće prodati, već kad on bude dosta manji i ni blizu tog iznosa – kazao je Duduković za Faktor. Naglasio je da bi sva ta imovina Banke Srpske trebala poslužiti za isplatu povjerilaca i deponenata.
Nedovoljno za namirenje svih
– Međutim, čak i kad bi se sva imovina Banke Srpske prodala i po tim početnim cijenama, to nije dovoljno da se izmire sva dugovanja banke. Ono što banka posjeduje nije ni blizu tog iznosa. Sigurno će ostati brojni koji svoje depozite neće moći izvući – kazao je Duduković.
Napomenuo je i da će oni ostati trajno nenamireni i da im ne preostaje ni mogućnost tužbe, iako je vlasnik bila Vlada RS-a.
– Vlada RS-a nije garantirala depozite. Agencija za osiguranje depozita garantira samo za iznose do 50.000 maraka, a za one iznad tog iznosa ne garantira niko, ni Banka Srpske, ni Vlada RS-a, niti Agencija za bankarstvo RS-a. Isti slučaj je i sa Bobar bankom – napomenuo je Duduković. U slučaju propasti ovih banaka, kao i u slučaju Pavlović banke, pokrenute su opsežne istrage.
Optužnice se još čekaju
Optužnica protiv 17 osoba podignuta je u slučaju Bobar banke iza čije propasti je ostalo nenaplativo više od 200 miliona maraka. Optužnice su podignute i protiv nekadašnjeg rukovodstva Balkan Investment Banke, iz koje je nastala Banka Srpske, no većina su litvanski državljani i nedostupni su bh. pravosuđu. Kome će se suditi za propast Banke Srpske i stotinjak miliona maraka javnog novca još nije poznato.