Hrvatski javni dug opšte države iznosio je krajem aprila ove godine 356,1 milijardu kuna (47,2 milijarde eura), što je za 18 milijardi kuna (oko 2,4 milijarde eura) ili 5,3 posto više nego godinu dana ranije, prema posljednjim objavljenim podacima Hrvatske narodne banke (HNB).
Povećanje duga na godišnjem nivou uzrokovano je porastom i unutrašnjeg i inostranog duga, a analitičari Rajfajzen banke Austrija (RBA) očekuju nastavak njegvog rasta u apsolutnom iznosu na nivou cijele godine, usljed rastućih potreba za finansiranjem, prenosi Seebiz.
Unutrašnji dug je povećan za 3,5 posto u odnosu na kraj aprila 2021. godine na 225,9 milijardi kuna (30 milijardi eura), dok je spoljni dug porastao za 8,7 procenata na 130,1 milijardu kuna (17,2 milijarde eura) kao rezultat aprilske emisije evroobveznice na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1,25 milijardi eura.
Vlada računa da bi, uz nastavak oporavka privredne aktivnosti, udeo javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) do kraja godine trebalo da iznosi 76,2 posto BDP-a što bi bilo za 3,6 procentnih poena manje nego na kraju 2021. godine.
