Hrvatska Vlada jučer je odobrila dosad najveću kvotu za zapošljavanje stranih radnika iz zemalja izvan EU, ukupno 31 hiljada, od čega se 9.000 odnosi na produljenje postojećih dozvola, a 22 hiljade na nove radnike.
Novost je i da će se pokušati osigurati još i veći broj dostupnih radnika mimo kvotnog režima.
Hrvatska Vlada je ministru rada i mirovinskog sustava Mladenu Paviću odobrila da pokrene pregovore s BiH o mogućnosti upućivanja radnika iz tamošnjih kompanija na rad u Hrvatske.
Takva bi se mogućnost dogovarala kroz dva bilateralna sporazuma – jedan za sezonske radnike u turističkim firmama, te u branju mandarina i sličnim poslovima u poljoprivredi, a drugi sporazum regulirao bi godišnje odnose u građevinskom sektoru, javlja Poslovni dnevnik.
Koliko bi zapošljavanja bilo omogućeno kroz taj režim, nema informacija, no Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje predsjednika Hrvatske gospodarske komore, kaže kako je o tome još prerano govoriti. Pregovori s BiH tek predstoje, a sama procedura dogovaranja i usvajanja sporazuma je duga i vrlo komplicirana s obzirom na ustroj države.
To je, po njegovoj ocjeni, dobro rješenje, s kojim je svojedobno i Hrvatska imala dobro iskustvo kroz sličan poseban sporazum s Njemačkom.
No, zbog specifičnosti BiH u kojoj sporazum treba dobiti odobrenje deset kantona i oba entiteta, procjenjuje da će takav režim teško zaživjeti u idućoj sezoni, odnosno prije 2019.
Međutim, u Hrvatskoj je već prisutno dosta radnika iz BiH, ne samo kroz postojeći kvotni režim ili korištenjem dvojnog državljanstva, nego i preko slovenskih firmi. U Sloveniji naime, odavno ne prakticiraju strogi kvotni režim, nego se, u slučaju kada preko tamošnjeg zavoda za zapošljavanje ne nađu radnike u sedam dana, poseže za stranima.
Tako je preko slovenskih firmi koje obavljaju poslove u Hrvatskoj trenutno zaposleno oko 6000 radnika iz Slovenije, uglavnom državljana BiH. Za slovenski model zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj HGK i HUP se godinama bore, sada još i više kada se intenziviraju aktivnosti, posebice u građevinskom i turističkom sektoru, a iz kojega su radnici iskoristili mogućnost slobodnog kretanja unutar EU. U Sloveniji, primjerice, radi između 30 i 40 hiljada stranih radnika.
No i višestruko povećanje broja radnika u hrvatskoj kvoti za iduću godinu dat će pozitivan efekt. Ponajprije će omogućiti većem broju poduzeća da namire potrebe za radnicima.
Dosad je u praksi vrijedilo pravilo da se kvote dijele prema brzini prijave, a ne po potrebi i realizaciji poslova, pa se događalo da neke firme ne koriste dobivene dozvole, dok ih drugi ne mogu dobiti. Takva kvotna raspodjela primjenjivat će se i dalje, no s većim brojem dozvola ispunit će se potrebe većeg broja poduzeća.
Fena
