Prvi pad industrijske proizvodnje nakon više od dvije godine i znatno usporavanje rasta prometa u maloprodaji možda predstavljaju prve naznake posljedica krize u Agrokoru, a idućih se mjeseci, kažu analitičari, može očekivati vidljiviji uticaj te krize na cjelokupnu hrvatsku ekonomiju.
Državni zavod za statistiku (DZS) RH objavio je u utorak da je industrijska proizvodnja u aprilu pala za 0,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Prvi pad proizvodnje od januara 2015. iznenadio je analitičare koji su u anketi Hine očekivali rast za više od 2 posto.
Detaljniji podaci u izvještaju DZS-a pokazuju „da je de facto u najznačajnijem sektoru kada se gleda udio u ukupnoj industrijskoj proizvodnji – u proizvodnji prehrambenih proizvoda – u aprilu zabilježen pad za više od 7 posto na godišnjem nivou“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
S obzirom da su bili uskrsni blagdani i da je vrijeme pripreme za glavnu turističku sezonu, može se zaključiti, kaže Šantić, da se sigurno jedan dio toga pada u proizvodnji odnosi na nesigurnosti vezane za ishod restrukturiranja u Agrokoru.
Pad proizvodnje u aprilu posljedica je pada proizvodnje energije, za 4,3 posto, ali i proizvodnje netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 3,2 posto, što je već četvrti mjesec zaredom kako proizvodnja u toj kategoriji pada.
„Pad u ovoj kategoriji proizvoda primjetan je od početka godine, a ne isključujemo mogućnost povezanosti sa situacijom u koncernu Agrokor i povezanim preduzećima“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvještaj DZS-a.
Prve javne naznake krize u Agrokoru pojavile su se polovinom januara, kada je agencija Moody's smanjila kreditni rejting najvećem hrvatskom koncernu.
Potom je to isto učinila agencija Standard & Poor's, a nakon niza drugih naznaka produbljivanja krize u prezaduženoj kompaniji, u aprilu se povukla dotadašnja Uprava Agrokora na čelu s Ivicom Todorićem, pa je uvedena izvanredna uprava.
Premda se sve to odvijalo u prvom tromjesečju, analitičari procjenjuju da je u tom razdoblju bruto domaći proizvod nastavio rasti po relativno visokoj stopi od oko 3 posto. Prvu procjenu BDP-a u prvom kvartalu DZS će objaviti u srijedu.
„Za očekivati je da se problemi s Agrokorom nisu odrazili na ukupnu ekonomsku aktivnost u prvom tromjesečju. No, u nastavku godine, s eskalacijom problema u tom koncernu, za očekivati je da će biti vidljiviji uticaj na ukupnu ekonomsku aktivnost”, kaže Šantić.
Kriza u Agrokoru, dodaje, za jedan dio hrvatske privrede, ne samo za Agrokor, nego i za cijeli lanac dobavljača, predstavlja šok terapiju i bit će potrebno određeno vrijeme da se dobavljači prilagode i pronađu alternativni način poslovanja, odnosno alternativne kanale za prodaju svojih proizvoda.
Hina