Vodeće američke industrijske kompanije Leidos (Gibbs & Cox), Lockheed Martin i GE Aerospace započele su B2B razgovore s hrvatskim brodogradilištima o mogućoj saradnji na projektu izgradnje višenamjenske ratne korvete za Hrvatsku ratnu mornaricu.
Razgovori su održani s predstavnicima brodogradilišta Uljanik, Brodotrogir, 3. maj i Iskra Shipyard, a organizirani su uz podršku Hrvatske gospodarske komore (HGK). Cilj sastanka bio je ispitati mogućnosti uključivanja domaće industrije u jedan od najznačajnijih budućih vojno-brodograđevnih projekata u Hrvatskoj.
Iako vijest zvuči ambiciozno, ključno pitanje glasi – šta to konkretno znači u praksi i koliko je realno očekivati stvarnu industrijsku korist?
Šta je zapravo na stolu
Važno je naglasiti da nije potpisan nikakav ugovor, niti je donesena konačna odluka o gradnji. Trenutno se radi o početnoj fazi industrijskih razgovora, odnosno procjeni:
-
da li hrvatska brodogradilišta imaju kapacitete za ovakav projekat
-
koji bi dijelovi posla mogli biti realizovani u Hrvatskoj
-
koliki bi bio obim prijenosa tehnologije i znanja
Drugim riječima, ovo je ispitivanje terena, a ne početak gradnje.
Ko su američke kompanije i kakvu bi ulogu imale
Američke firme koje učestvuju u razgovorima ne bi gradile brodove od početka do kraja, već bi svaka imala svoju specifičnu ulogu:
-
Leidos (Gibbs & Cox) – svjetski poznata kompanija za dizajn ratnih brodova, s više od 100 godina iskustva i hiljadama projektovanih plovila za mornarice širom svijeta
-
Lockheed Martin – zadužen za borbene sisteme, radare, senzore i naoružanje
-
GE Aerospace – pogonski sistemi, motori i energetska rješenja
Hrvatska brodogradilišta bi, u tom scenariju, bila zadužena za gradnju trupa, integraciju sistema i dio proizvodnje, uz korištenje domaćih dobavljača.
Šta je višenamjenska korveta
Višenamjenska korveta je manji ratni brod, ali s ozbiljnim sposobnostima:
-
dužina oko 80–110 metara
-
namijenjena za:
-
patrolu i nadzor mora
-
zaštitu obale
-
protivpodmorničke zadatke
-
djelovanje u okviru NATO operacija
-
Takav brod predstavlja modernu osnovu mornarice, a Hrvatska ratna mornarica dugoročno ima potrebu za obnovom flote.
Šta Hrvatska može dobiti ako projekat uspije
Ako bi projekat prešao iz faze razgovora u realizaciju, potencijalne koristi bile bi značajne:
-
zapošljavanje visokoobrazovanih inženjera i tehničara
-
prijenos naprednih tehnologija u domaću industriju
-
uključivanje hrvatskih firmi u američke i NATO lance dobave
-
jačanje kapaciteta za buduće vojne i civilne projekte
-
dugoročniji oporavak dijela brodograđevne industrije
Kako je naglašeno iz HGK, cilj nije samo izgradnja jednog broda, već stvaranje trajnih industrijskih kapaciteta.
Šta ovo nije – i gdje treba biti oprezan
Ipak, važno je izbjeći prevelika očekivanja. Ovaj projekat nije brzi spas za posrnula brodogradilišta, ne znači automatsku serijsku proizvodnju brodova i ne garantuje dugoročne narudžbe bez ispunjavanja strogih standarda.
Američki partneri rade isključivo s kompanijama koje mogu ispuniti najviše tehničke, sigurnosne i organizacione zahtjeve.
Zašto se ovo dešava baš sada
Tajming nije slučajan. Posljednjih godina:
-
NATO značajno povećava ulaganja u odbranu
-
SAD potiču saveznike da više proizvode lokalno
-
EU jača vlastitu vojno-industrijsku bazu
-
rat u Ukrajini promijenio je sigurnosne prioritete
U tom kontekstu, Hrvatska se pokušava pozicionirati kao regionalni industrijski partner, a ne samo kupac vojne opreme.
Zaključak: Ozbiljna prilika
Najava saradnje s američkim vojnim industrijskim gigantima predstavlja ozbiljnu priliku, ali još uvijek nije konkretan posao. Prava vrijednost ovog projekta ne leži samo u izgradnji ratnog broda, već u znanju, certifikatima i ulasku u globalne lance vrijednosti.
Hoće li Hrvatska tu priliku uspjeti iskoristiti, zavisit će od spremnosti domaće industrije, političkih odluka i sposobnosti da se ispune visoki međunarodni standardi.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
Samo nastavi skrolati za sljedeću priču:
Mijenja se energetska mapa regije a Hrvatska postaje ključno čvorište – Američki plin bi preko Hrvatske mogao poteći i ka Srbiji
