Potkraj jula bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je 39,4 milijarde eura, što je oko 870 miliona eura ili 2,2 posto manje nego u julu prošle godine. Time je nastavljen pad tog duga na godišnjoj razini 32. mjesec zaredom, navodi se u analizi Hrvatske gospodarske komore (HGK).
“Pri stabilnim i povoljnim okolnostima na domaćem finansijskom tržištu, koje obilježava nastavak visoke likvidnosti i niske razine kamatnih stopa, izostaje potreba svih sektora za snažnijim inozemnim zaduživanjem i preuzimanjem dodatnih rizika povezanih sa stranim finansiranjem”, navodi se u analizi objavljenoj jučer.
U julu je na godišnjoj razini najviše smanjen dug središnje banke, za 14,9 posto, a slijede druge monetarne institucije sa smanjenjem duga za 12,7 posto, što je već 75. mjesec zaredom kako njihov dug pada.
Dug ostalih domaćih sektora pao je, pak, za 5,9 posto, već 31. mjesec zaredom, dok je inozemni dug opće države povećan za 2,1 posto, a dug na temelju izravnih ulaganja za 8,8 posto.
Analitičari HGK navode i da u strukturi bruto inozemnog duga na kraju jula dominira opća država, s udjelom od 35,1 posto. Slijede ostali domaći sektori s udjelom od 34,6 posto, izravna ulaganja sa 16,7 posto, druge monetarne finansijske institucije s 9 posto i središnja banka s udjelom od 4,6 posto.
Analitičari HGK očekuju da će se tendencija smanjivanja udjela bruto inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) nastaviti i u idućem razdoblju jer će se svi važniji sektori – država, firme i banke – i dalje razduživati prema inozemstvu zahvaljujući povoljnim uvjetima na domaćem finansijskom tržištu.
Hina
