Hrvati drže veliki novac u bankama i češće su vlasnici nekretnina nego stanovnici razvijenih zemalja, iz čega bi se pogrešno dalo zaključiti da su bogati i dobrostojeći, budući da polovina domaćinstava ima manje od 500 eura finansijske imovine i nekretnine u vrijednosti ispod 68.900 eura.
Banke su najčešće izbor građana Hrvatske za štednju i u njima su početkom maja držali 229 milijardi kuna (30,54 milijarde eura), piše Slobodna Dalmacija.
Kako su posljednjih godina kamate na štednju postale gotovo nevidljive, pri čemu su u aprilu prosječne kamate na novu kunsku i deviznu štednju, prema podacima Hrvatske narodne banke, iznosile tek 0,08 posto, građani su počeli novac da čuvaju na tekućim, žiro i računima po viđenju umjesto na klasičnoj štednji.
Taj depozitni novac, koji se može povući odmah i ne zahtijeva razročavanje štednje, trenutno iznosi gotovo 70 milijardi kuna (9,34 milijarde eura), dok štednja stanovništva u kunama iznosi 21,7 milijardi kuna (2,9 milijardi eura), a devizna 137,5 milijardi kuna (18,34 milijarde eura).
To je znatno manje od pokazatelja razvijenih i manje razvijenih evropskih zemalja.
Procijenjena medijan štednja u bankama za hrvatska domaćinstva iznosi samo 300 eura, što znači da polovina svih domaćinstava ima u bankama manje od te svote, a polovina više. To je niže od medijan pokazatelja o depozitima domaćinstava eurozone od 6.100 eura, od medijana u Sloveniji od 1.000 eura, Slovačkoj od 2.000 eura, Poljskoj od 2.800 eura.
Medijalni bruto dohodak domaćinstava u Hrvatskoj iznosi 8.400 eura, dok je procjena prosečnog bruto dohotka 12.200 eura. Procijenjeni medijalni bruto dohodak u zoni eura je 31 hiljada eura, dok je prosječni bruto dohodak 42.300 eura.
Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor finansijskih usluga (Hanfa), krajem maja ove godine je u dobrovoljnim penzionim fondovima u Hrvatskoj štedjelo 385 hiljada građana koji su na računima imali 7,1 milijardu kuna neto imovine (947,3 milione eura).
Rezultati ankete pokazali su da realna imovina, odnosno nekretnine, vozila, dragocjenosti, te imovina od samozapošljavanja, ima dominantan udio u bogatstvu hrvatskih domaćinstava od čak 96,5 posto, dok je udio finansijske imovine u ukupnoj vrijednosti imovine samo 3,5 posto.
Prosječna realna imovina hrvatskih domaćinstava iznosi 113.700 eura, ali je procijenjeni medijan znatno ispod i iznosi okod 68.900 eura, dok je medijan realne imovine domaćinstava u eurozoni gotovo dvostruko veći i iznosi 131 hiljadu eura, piše Slobodna Dalmacija.
