Velike njemačke firme, vodeće u automobilskoj, hemijskoj, mašinskoj, farmaceutskoj i industriji informacijskih tehnologija, otpustit će više od 10.000 radnika, među kojima će biti i visokoobrazovani.
Razlog su hitne promjene koje su odgađali, a na koje su ih sada prisilili manja potražnja, visoke cijene energenata, niži profiti, zastarjela struktura odlučivanja i posebno – nakon rasta ključnih kamata – skupi krediti.
Ako je 2022. bila odlična godina za prodaju frižidera, mašina za veš i ostalih kućanskih aparata, prošle su se godine smjernice preokrenule.
Stoga firma Miele planira smanjiti broj zaposlenih za 2.700, a Boschev BSH do kraja 2027. godine za 3.500, od čega je 450 u upravi, piše RTV Slovenije.
Zašto sada? Jer prije nije bilo potrebe. Proteklih su godina zbog niskih kamata firme dobivale praktički besplatne kredite, država je sufinansirala plate tokom pandemije, a potražnja je bila velika.
Sada su druga vremena. Karakterizira ih žestoka konkurencija iz inostranstva, visoke domaće cijene energenata, veća cijena rada i upad umjetne inteligencije.
Hemijski div BASF sa sjedištem u Ludwigshavenu “hitno mora poduzeti odlučne i duboke mjere kako bi osigurao kontinuiranu konkurentnost”, prema šefu Martinu Brudermuelleru. To također znači ukidanje 2.600 radnih mjesta, prenio je SEEbiz.
Farmaceut Bayer postavlja nove procese odlučivanja, pa će smanjiti srednji menadžment.
Dobavljač automobila ZF mogao bi otpustiti čak 12.000 ljudi. Prelaz na električne automobile smanjuje potrebu za zaposlenicima za pola, čak ni inženjeri ili programeri nisu zaštićeni od promjena. Sve je veći jaz između kvalifikacija zaposlenika i potrebe za novim vještinama.
Nezaposlenost u Njemačkoj iznosi 6,1 posto i ove će godine rasti.
